Zbog lanjske koronakrize pad BDP-a iznosi rekordnih 8,4 posto. Taj pad nije iznenadio ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.
Najveći pad, kaže, vidi u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti, iako njihov pad nije toliko utjecao na statistiku, jer se dobar dio tih ekonomskih aktivnosti, nažalost odvija u sivoj zoni. Novotny ističe kako pojedini privatni sektori nisu doživjeli pad unatoč zatvaranju gospodarstva zbog pandemije. Neka privatna poduzeća koja su se digitalizirala počela su se naglo razvijati, zabilježena je eksplozija internetske prodaje, a Hrvatska ima najveći rast u EU, jer je baza bila niska.
- Ova kriza barem za dio privatnog sektora koji se prilagođava, bila je, rekao bih, ljekovita. Vlada je odradila svoj dio posla subvencijama za održavanje radnih mjesta. Nije se toliko naglo povećao broj nezaposlenih, kao što je to bilo u krizi 2009. godine kada smo izgubili 250.000 radnih mjesta. Tijekom 2020. registriran je gubitak posla za oko 30.000 ljudi, što nije toliko dramatično - napominje Novotny.
Zabrinjava ga zdravstveni sustav, javna uprava i državna poduzeća koja gomilaju gubitke. Od krize 2009. naglo nam raste broj zaposlenika u državnom sektoru što, navodi Novotny, stvara vojsku ljudi koji će biti protivnici promjena.
- Očekuje se brz i snažan oporavak zapadnih zemalja EU kad pandemija prođe, odnosno krajem 2021. i u 2022. Takav brzi oporavak Hrvatskoj se neće dogoditi, nego će nam bez investicija trebati sigurno dvije do tri godine zbog strukture gospodarstva, ali i javne uprave gdje se nije napravilo ništa, a moralo se i trebalo napraviti - upozorava Novotny.
I ministar financija Zdravko Marić osvrnuo se na rekordni pad BNP-a i najavio ovogodišnji rast od pet posto.
- Očekivali smo da će ponovno biti pad investicija u četvrtom tromjesečju, a zabilježen je rast. Međutim, kod podataka o fiskalizaciji na dnevnoj bazi, trgovini na malo i izvozu roba koje su u četvrtom tromjesečju imali solidne rezultate očekivali smo bolje performanse. Stojimo pri našim procjenama od oko 5 posto rasta ove godine, što znači da ove godine ne možemo očekivati potpuni oporavak našeg gospodarstva. Najranije je moguć krajem 2022. godine - rekao je Marić.