To je to što me zanima!

Asistenti: Potplaćeni smo, ne možemo dići kredit za stan. Dekan FER-a: Opustite se

Plaća asistenata manja je od zagrebačkog prosjeka. To je prekarni rad bez sigurnosti, no stalni posao u znanosti nigdje nije garantiran, istaknuli su sudionici okruglog stola Nezavisnog sindikata znanosti
Vidi originalni članak

Anamaria Klasić, asistentica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, ima oko 1100 eura plaće. Visokoobrazovana je, s gotovo desetak godina staža u znanosti, no prosjek plaće joj je ispod zagrebačkog, pa i hrvatskog prosjeka. Zbog toga, kao i zbog činjenice da je asistentsko mjesto posao na određeno vrijeme, ona, primjerice ne može dići stambeni kredit.

Premale plaće jedan su od glavnih razloga zbog kojih fakulteti sve teže pronalaze asistente. Mladi jednostavno odlaze raditi bolje plaćene poslove. No asistenti u Hrvatskoj ne žive puno lošije u odnosu na kolege u inozemstvu, istaknuli su sugovornici okruglog stola Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja koji je moderirao Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Zagreb.

Nema zaštite za asistente

- Kod nas je posao asistenta dolazi s ugovorom i svim radnim pravima, što u inozemstvu najčešće nije slučaj. To je fleksibilan i kreativan posao, ali nije dobro reguliran odnos asistenata i mentora, nema zaštite za asistenta. Negativna strana je nesigurnost, koliko ćemo moći ostati na toj poziciji i što nas čeka dalje - istaknula je Josipa Skelin Ilić, poslijedoktorandica na Institutu Ruđer Bošković.

Igor Kvasić, asistent na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, kazao je kako se radi se u zanimljivom okruženju, projekti su ambiciozni i pružaju mnoge mogućnosti učenja, što pruža malo koji posao. No puno je nastave i studenata, asistenata je malo, a plaće su neusklađene s količinom obaveza, dodao je. 

Doktorat se više plaća, tko će me zaposliti?

Njegov kolega asistent s Farmaceutsko-biotehničkog fakulteta (FBF) Zvonimir Mlinarić, kazao je kako znanost nije posao od 8 do 16 sati, no zbog životne nesigurnosti ponekad je teško fokusirati se na posao.

- Ne shvaća se dovoljno uloga asistenata u društu, biraju se najbolji, u naponu snage, oni su nositelji provedbe znanosti, no to se ne vidi - dodao je.

- Nesigurnost ostanka čini tu prekarnu situaciju, što ima negativan utjecaj i na životnu situaciju. Da, doktorat nam omogućuje veću konkurentnost, no tko će zaposliti mene, s doktoratom koji treba više platiti, ali bez iskustva u industriji, s više od 30 godina? Tko će uzeti u obzir sav moj trud, znanje, mogućnost snalaženja - dodala je Anamarija Klasić. 

Dekanica FBF-a prof. dr. sc. Jasmina Lovrić kazala je kako ni u Kanadi uvjeti za doktorande i asistente nisu bajni, no da je u Hrvatskoj na znanstvenim institucijama najveći problem loša infrastruktura. Ona je kao dekanica pokrenula brojne međunarodne projekte preko kojih su uspjeli nabaviti opremu za vrhunska istraživanja.

- No to ništa ne znači ako ima premalo ljudi u sustavu. Mi imamo 10 asistenata na teret ministarstva, ostali su na projektima, a mi ih ne možemo zadržati bez obzira na to koliko su izvrsni - kazala je.

Mladi žele sve i odmah, nestrpljivi su

Prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan FER-a, jednog od najboljih i najvećih fakulteta u Hrvatskoj, imao je poprilično drugačija razmišljanja o statusu asistenata i općenito mladih znanstvenika. On je mladim kolegicama i kolegama poručio da se opuste i uživaju u periodu doktorata i postdoktorata.

- Ulazak u znanost je privremena kategorija - to bih demistificirao. I ja sam se morao dokazati. To je jednostavno razina obrazovanja koja je potrebna za znanost ili napredovanje u nekom području, ali ne garantira posao. Mi otvaramo mjesta i zapošljavamo najbolje. Nama je važno da je osoba izvrsna, bez obzira na to gdje je stekla obrazovanje. No mi smo svi u Hrvatskoj siromašni, a integrirani smo u veliku zajednicu gdje su ljudi bolje plaćeni. No veći problem od plaća je to što kod nas nema dovoljno razvijene industrije ili kompanija koje bi u tolikoj mjeri zapošljavale ljude s doktoratima. Budući da nema pozicija za rad, oni se okreću sustavu visokog obrazovanja. Ono što želimo da javnost i profesionalna scena shvati, mi moramo imati reguliranu kategoriju radnih mjesta - komentirao je Bilas.

IT industrija je srećom procvjetala i u Hrvatskoj, istaknuo je, pa sve više mladih s doktoratima pokreće startup tvrtke i rade u industriji koja treba njihovo znanje. 

Koliko ljudi želimo u znanosti

Slično razmišljanje iznio je i dr. sc. David Matthew Smith, ravnatelj IRB-a. Problem je u nepostojanju dugoročnije strategije o tome što želimo od znanosti, te koliko ćemo ljudi, primjerice, zaposliti u znanosti u sljedećih deset godina. 

- Perspektive su različite, mi na Institutu smo dosta razmaženi, no razlike su velike u područjima. U IT-ju sve više ljudi ni ne treba doktorat. No u drugim područjima znanstvenici se nemaju gdje zaposliti, nema privatne znanosti, instituta. Nijedan asistent ne razmišlja o kući i autu, ali to nije uopće loše. Ipak, ne može biti da asistenti imaju manju plaću od zagrebačkog prosjeka - istaknuo je.

Znanstveni projekti, preko kojih fakulteti zapošljavaju mlade, nabavljaju opremu, ostvaruju značajne znanstvene uspjehe, dobro su rješenje za fakultet. S obzirom na to da projekti osiguravaju da doktorand odmah počne raditi na svome doktoratu, većina mladih odlučuje se upravo na projekte, a ne asistentsko mjesto na fakultetima. Doktorandi koji se zapošljavaju kao asistenti imaju manje plaće, ali često i dugo čekaju da uopće počnu raditi na doktoratu.

Ne može Ministarstvo osigurati kredite

Sugovornici su potvrdili i kako svi ovi problemi utječu i na zapošljavanje onih najboljih. Predstavnik sindikata Tvrtko Smital iznio je podatak kako je prosječna ocjena postdoktoranda 3,7, a doktoranda 4,3. Odnosno, oni najbolji koji bi trebali nositi znanstvene i nastavne aktivnosti na fakultetima, odlaze.

Na sve ove probleme, primjerice, nije se pazilo pri pisanju novog Zakona o plaćama, jednako kao i novog Zakona o radu. Čini se da ljudima u ministarstvima, iako su dobronamjerni, nije jasno zašto je važno osigurati fleskibilnost zapošljavanja u znanosti.

Predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Dijana Mandić kazala je kako Ministarstvo ne može riješiti pitanje kreditne sposobnosti asistenata, jer je to posao na određeno vrijeme.

- Asistenti trebaju donositi informirane odluke, moraju biti svjesni svoje pozicije. Pozovam i na odgovornost čelnike institucija, da mladim znanstvenicima jasno kažu što mogu očekivati. Mi za projektna zapošljavanja tražimo plan zapošljavanja i napredovanja, tako bi trebalo biti i kod redovnog zapošljavanja - istaknula je.

Boris Jokić ipak je napomenuo kako je sigurnost mladih u znanosti jako važna, jer samo tako se može garantirati njihov kvalitetan rad. 

- Treba osnivati nova poduzeća, investitore, doktori znanosti trebaju graditi bolje drušvo, to nam treba, a ne napuhivati austav znanosti do beskraja - zaključio je dekan Bilas.

Idi na 24sata

Komentari 2

  • Selo_malo 28.11.2023.

    Pogrešan izbor zanimanja

  • u.m.b.r.e.l.a 28.11.2023.

    Odite konobari ili u kuhinju raditi tamo pričaju da su ogromne plače.

Komentiraj...
Vidi sve komentare