U Otvorenom HTV-a u srijedu raspravljalo se o rastu cijena i inflaciji te o tome koliko i kome ratu plaće brže od inflacije. 

Sandra Benčić iz Možemo rekla je kako su guvernera Vujčića kritizirali zbog nedostatka pravovremenih informacija koje nisu došle od HNB-a tijekom prošle jeseni.

- Guverner je nedavno na jednom međunarodnom skupu iznio podatke koji su jasno dokazivali da je značajan dio inflacije koju imamo u Hrvatskoj pogonjen rastom marži te da rast marži u tom udjelu ukupne inflacije ima 5,1 bod dok rast plaće 1,5. To pokazuje da su marže rasle puno brže i puno više  doprinosile ukupnoj inflaciji nego rast plaća.

- Dapače, znamo da niti rast plaća nije pratio inflaciju i da su one u 2022. godini realno pale. To znači ako se nominalno povećao iznos mogli ste kupiti manje nego prije. Još dan danas su plaće realno niže nego su bile ranijih godina, dodala je.

Ekonomisti predviđaju Bečki ekonomisti predviđaju: Ukrajinsko gospodarstvo ove će godine porasti za 1,6 posto

- Ono što smo tražili na konferenciji za novinare da ako marže najviše pogone inflaciju u Hrvatskoj i ako je činjenica da je više od 8% od 12% inflacije koje smo imali domaća inflacija, a ne uvezena, da onda mjere suzbijanja inflacije moraju biti drugačije. Onda se pitanje poreza na ekstraprofit ne može zadržati samo na profitima ostvarenim u 2022. nego sada već moramo donijeti izmjene zakona o ekstraprofitu kako bismo signalizirali onima koji će ostvarivati ekstraprofite da će biti oporezivani. No ne na sve sektore jednako kao u 2022. nego oni sektori koji su najviše povisivali marže i time najviše doprinijeli inflaciji, a izgleda da su to sektori trgovine i smještaja, istaknula je Benčić.

HDZ-ov Marko Pavić je pak istaknuo da su mjere Vlade imali rezultate i da inflacija u zadnja 4 mjeseca usporava. 

- Zadnjih 6 godina je akumulirana inflacija 16,4%, od toga lani 10,1%, ali su plaće rasle 30%, mirovine 28%, minimalna plaća skoro 70%. Hrvatska je izbjegla tehničku recesiju i očekujemo jasan zamah gospodarstva - istaknuo je Pavić.

SDP-ov Branko Grčić rekao je kako su zaposlenici, radnici zanemareni u raspodjeli BDP-a.

- Profit nije sramota, sramota je da neki ljudi u Hrvatskoj ne mogu živjeti od svojih dohodaka, bilo da su plaće, bilo da su mirovine - rekao je Grčić.

- Podaci za šest godina o kojima govori Pavić su vrlo jasni. Iz prezentacije Vlade koja je prije nekoliko tjedana puštena u javnost, jasno se pokazuje da je BDP u šest godina realno porastao 25%, a plaće samo 15%, a mirovine samo 6,7%.  Govorim pouzdane podatke iz prezentacije Vlade. Dakle vi nominalne kategorije miješate s realnim kategorijama. naglasio je Grčić.

- To je ključni problem Hrvatske. Dogodilo se to da su mnogi iskoristili inflaciju za pumpanje profita. Ako će taj profit sutra ići u investicije to je dobro. Ako će se taj profit repatrirati, ako će otići iz Hrvatske, ako će u tome uživati neki strani vlasnik koji ima kompaniju u Hrvatskoj, a ne hrvatski ljudi, onda je to problem za Hrvatsku - rekao je.

KOŠARICA OPET SKUPLJA Inflacija pada, a poskupjelo je 60 posto proizvoda. Ekonomist otkriva zašto cijene i dalje rastu

Švaljek: Vidimo rast u veljači i ožujku

- Što se tiče kretanja plaća i kretanja cijena činjenica je da su u 2022. godini plaće realno zaostajale za rastom cijena. Imali smo razdoblje kada su cijene obrisale dio kupovne moći koju daju te plaće. Ono što vidimo sad u 2023. godini, zato mislim da je dobro udaljiti se od jednog podatka, od analize za jednu godinu, podaci pokazuju dosta veliki porast plaće. U veljači i ožujku već vidimo porast plaća preko 10%, što znači da plaće i realno rastu - kaže. 

Dodaje kako se podaci da su marže najviše rasle u trgovini, prijevozu i smještaju odnose na 2022. godinu.

- Trebali bi malo rastegnuti vremenski horizont i onda bismo vidjeli da se situacija kad uzmemo u obzir nešto više godina. Isto tako što se tiče plaća. Vidimo da plaće u sektoru nekretnina rastu, što se može povezati s naglim rastom cijena nekretnina u 2022. godini. Međutim, ja bih stvarno apelirala na to da gledamo malo duže razdoblje, duže trendove i onda bismo mogli bolje zaključivati o tome što doista događa - rekla je i dodala kako je briga o stabilnosti cijena je primarna zadaća HNB-a.

- Mi tu zadaću obavljamo na najbolji mogući način u ovim uvjetima. Imali smo veliki šok, nakon pandemije imali smo naglo otvaranje gospodarstva, a veliku potražnju koja ponuda nije pratila, prekinute opskrbne lance i to je dovelo do prosta cijena. Činilo se 2021. da će inflacija biti prolazni fenomen no dogodila se invazija Rusije na Ukrajinu, to je dodatno povećalo cijene energenata. Čak je bila prijetnja da ćemo ostati bez energenata na zimu 2022. na 2023., objasnila je Švaljek.

IZVJEŠĆA O STABILNOSTI CIJENA: Peović Vujčiću: 'Zalagat ćemo se da vi i svi dosadašnji guverneri HNB-a kazneno odgovarate'

- Imali smo porast cijena sirovina, energenata i to je utjecalo na cijene u Hrvatskoj. Potom 2022. cijene energenata su počele padati, a kod nas je inflacija i dalje rasla. Mi smo se morali fokusirati ne samo na osnovnu mjeru inflacije, harmonizirani indeks potrošačkih cijena, nego na temeljnu inflaciju koja je pokazala da se inflacija negdje kod nas začahurila. Išli smo gledati što to kod nas pogodi rast cijena. Dekomponirali smo rast kroz deflator BDP-a koji je pokazao da u tom deflatoru više cijene pogone marže nego što pogone plaće - dodala je Švaljek.

- I Svjetska banka i svi analitičari uporno govore kako  indeks potrošačkih cijena nije dobar pokazatelj inflacije i nije dobar vodič za mjere. Zašto? On vam kaže da je inflacija 10% u Hrvatskoj, međutim tih 10% je prosjek. A vi imate kućanstva u Hrvatskoj na koje inflacija djeluje 30% - odgovorila je Benčić.

Švaljek je dodala kako svatko od nas ima svoju inflaciju.

- Svaka inflacija za svaku osobu je ovisna o tome što mi trošimo. Državni zavod za statistiku ne može izračunavati 4 milijuna inflacija. Ali ovo je najbolje što može, istaknula je.