Stanje u obrazovanju odraz je stanja u društvu, a ono je katastrofalno, pa objektivno mjerenje, poput PISA testiranja, to i pokaže, kaže Vlado Lendvaj, predsjednik Hrvatskog saveza informatičara.
Upravo hrvatski informatičari, uz robotičare, te u zadnje vrijeme prirodoslovce, pokazuju sjajne rezultate u međunarodnim natjecanjima znanja. No ukupno, pokazali su rezultati šestog ciklusa PISA istraživanja, hrvatski učenici pokazuju sve lošije znanje i vještine u svakodnevnom životu. Podaci koje je za Hrvatsku jučer objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja više su nego zabrinjavajući:
'Nije problem u klincima'
Od 79 zemalja Hrvatska je na 29. mjestu prema čitalačkoj pismenosti, na 40. prema matematičkoj te na 46. mjestu prema prirodoslovnoj pismenosti. Rezultati iz matematičke i prirodoslovne pismenosti lošiji su nego prije tri godine i ispodprosječni su. Slovenija je visoko ispred nas.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Stagnacija rezultata učenika treba zabrinuti sve u Hrvatskoj, a osobito one koji vode i koji rade u obrazovnom sustavu. Još više zabrinjava činjenica da je 31 posto hrvatskih 15-godišnjaka matematički funkcionalno nepismeno, a postotak onih koji su prirodoslovno nepismeni u 12 godina povećao se sa 17 na 26 posto. To su rezultati koji su trebali učiniti da Hrvatski sabor zasjeda samo s jednom točkom dnevnog reda, a to je kvaliteta hrvatskog obrazovanja - komentirao je Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja, dodajući kako bi ih trebalo zabrinuti i to što na najvišoj razini matematike ima samo 0,8 posto hrvatskih učenika, dok ih je u Sloveniji 3,1 posto, a u Poljskoj 4,1.
- Zar su naši klinci tri ili četiri puta manje pametni od Slovenaca i Poljaka? Nisu, nego politika desetljećima ne čini ništa da sustavno razvije sustav obrazovanja u Hrvatskoj - ističe Jokić, a slično je zaključila i ministrica Blaženka Divjak, kazavši kako nema pomaka od 2006. Stoga je, smatra ona, dobro da se inzistira na jačanju područja STEM-a u školama.
- Zastarjeli je koncept da ista osoba poučava i ocjenjuje. Uvođenjem nacionalnih ispita nestao bi animozitet između roditelja, djece i nastavnika te bismo dobili puno objektivnije podatke o znanju djece. Drugi zastarjeli koncept je rad u grupama koje su formirane po dobi. Puno je učinkovitije raditi s 40-ak učenika podjednakog interesa i sposobnosti, bez obzira na dob. Ta rješenja mogu lansirati Hrvatsku u vrh svih testiranja, što potvrđuju vrhunski rezultati informatičara i robotičara - kaže Vlado Lendvaj.
A učenici, koji su se jučer vratili u škole, ne zamaraju se rezultatima PISA-e nego odrađivanjem 16 dana nastave.
- Nisu svi jednako sudjelovali u štrajku, pa ni fond sati i nastavnih dana nije kod svih isti. Trenutačno sakupljamo informacije o točnom broju izgubljenih nastavnih dana i sati, a onda ćemo odlučiti o nadoknadi - kazao nam je Henry Ponte, ravnatelj riječke Gimnazije Andrije Mohorovičića.
Ne žele radne subote
- Mi ćemo vjerojatno produljiti nastavu za tjedan dana i bez praznika u veljači. Naši gimnazijalci znaju da ipak moraju raditi kako bi upisali željene fakultete. Štrajk je pokazao da treba imati povjerenja u učitelje - kazao nam je Filip Zoričić, ravnatelj pulske gimnazije. Maturant ove škole i predsjednik Vijeća učenika Luka Sabatti kaže nam kako će kasnija matura donijeti probleme onim učenicima koji su odlučili upisati fakultete u inozemstvu.
Ravnatelj Srednje obrtničke škole iz Splita, Davor Kulić, kaže nam kako su svi profesori na broju u zbornici.
- Sigurno će nastave u našoj školi biti zadnji tjedan nakon 6. siječnja. Kroz drugo polugodište vjerojatno ćemo ići s jednom subotom mjesečno nadoknade - planovi su ravnatelja Kulića, a u zagrebačkoj II. i XVI. gimnaziji i nastavnici i učenici slažu se da ne žele odrade subotom.
- Za nekoliko dana bit će sastanak učiteljskog vijeća pa ćemo se dogovoriti, sad je bilo bitno da se nastava počne. Mislim da ćemo skratiti proljetne i zimske praznike, a i čekamo odluku Grada Zagreba. Nadoknadu subotom želimo izbjeći - rekao je ravnatelj II. gimnazije Drago Bagić.