Navoe je da su pokušaji zabrana koncerata Marka Perkovića Thompsona samo jedan u nizu primjera, što je po njegovim riječima put podjela i jačanja represije. "U Hrvatskoj se sustavno stvaraju obrasci zabrana koji potkopavaju ustavni poredak, i najproblematičnije je što ih danas provode upravo institucije koje bi Ustav trebale štititi", rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru nezavisni saborski zastupnik u Klubu Mosta Josip Jurčević
Ustvrdio je i da se u Hrvatskoj ubrzano normalizira kršenje Ustava i selektivno oduzimanje temeljnih prava. Iako Ustav jasno definira Hrvatsku kao pluralnu, demokratsku državu jednakih građana, praksa, tvrdi, sve više odstupa od te ustavne norme.
"Vidimo pojave u kojima se prava oduzimaju ili ograničavaju ovisno o političkom, svjetonazorskom ili ideološkom filtru. To nije put demokracije, nego put stvaranja podjela i jačanja represivnih obrazaca", istaknuo je.
Jurčević je podsjetio da su pokušaji zabrana koncerata Marka Perkovića Thompsona samo jedan u nizu primjera.
Slično se dogodilo i s međunarodnim kulturnim programima, uključujući slučaj bugarskog crkvenog ansambla, renomiranog zbora koji je nastupao u najuglednijim europskim katedralama te tri puta pjevao pred svetim Ivanom Pavlom II. No, dodaje, njihov je nastup u Hrvatskoj, iako uredno ugovoren, bez obrazloženja uklonjen s Božićnog koncerta.
"To pokazuje da zabrane nisu incident, nego obrazac. Kada kulturne institucije bez kriterija uklanjaju vrhunske umjetnike, osobito one s kršćanskom i tradicijskom baštinom, tada govorimo o ozbiljnom demokratskom problemu”, upozorio je Jurčević.
Prokomentirao je i peticije i javne kampanje protiv osoba koje mirno mole na ulicama, ocijenivši da takvi pritisci predstavljaju ozbiljno zadiranje u slobodu vjeroispovijesti i mirnog okupljanja te da takvom obliku vjerske diskriminacije nema mjesta u demokratskoj državi.
Dodao je kako iste aktivističke strukture koje napadaju molitelje otvoreno promiču kampanje s jasnom ideološkom pozadinom.
Kada se u javnom prostoru pojavljuju simboli i poruke karakteristične za totalitarne pokrete, od komunističkih do ekstremnih lijevih, i kada znamo da se takve inicijative financiraju javnim novcem, situacija postaje iznimno ozbiljna, ustvrdio je.
Po njemu, postoji jasan institucionalni trag - dio aktivističkih udruga financiraju lokalne vlasti, značajan dio sredstava dolazi iz državnih fondova, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Ministarstvo kulture i medija redovito podupiru iste organizacije.