Situacija je eskalirala nakon što je Izrael u petak izveo velik napad na iranske vojne baze i nuklearna postrojenja, na što je Iran odgovorio raketnim napadima na Izrael. Kriza će biti na vrhu agende sastanka čelnika vodećih svjetskih industrijaliziranih demokracija u hotelu u zabačenom selu Kananaskisu u Alberti, na zapadu Kanade.
Samit službeno počinje u ponedjeljak prvi radnim sastankom. Na marginama će se održati bilateralni susreti. Osim tenzija na Bliskom istoku, čelnici će razgovarati i o ratu u Ukrajini, globalnim trgovinskim sporovima, migracijama i osiguranju pristupa rijetkim mineralima.
Europske sile traže uvođenje strožih sankcija Moskvi, predlažući smanjenje cijene ruske nafte sa 60 na 45 dolara po barelu, što zagovara predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Nazočni će biti američki predsjednik Donald Trump, njemački kancelar Friedrich Merz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer. Kanadski premijer Mark Carney domaćin je sastanka, tek što je pobijedio na izborima, što se dijelom pripisuje njegovu otporu Trumpovim prijetnjama da će učiniti Kanadu 51. američkom saveznom državom.
Ovaj put se ne očekuje objava tradicionalne završne izjave sa skupa. Umjesto toga, po izvorima iz njemačke vlade, Kanada planira objaviti samo "odabrane izjave o pojedinim temama".
Zadnji put kada G7 nije objavio zajedničku izjavu bilo je to 2018., također na samitu s Trumpom u Kanadi, kada je on u zrakoplovu putem Twittera povukao svoju potporu.
Kao i prije, na skup su pozvani čelnici izvan skupine G7. Među njima su šefovi država i vlada iz Meksika, Indije, Južne Koreje, Južnoafričke Republike, Australije i Indonezije.