To je to što me zanima!

Cjelodnevna nastava od jeseni u prvih 50 škola, smanjuje se informatika, 6 novih predmeta

Ministarstvo znanosti i obrazovanja predstavilo je detalje dugonajavljivanog projekta koji bi kroz tri godine trebao započeti u svim osnovnim školama u Hrvatskoj
Vidi originalni članak

Prirodoslovlje, Društvo i zajednica, Praktične vještine, Informacijske i digitalne kompetencije, Svijet i ja, Drugi strani jezik - novi su to predmeti koje će od jeseni slušati učenici osnovnih škola koje uđu u eksperimentalni program cjelodnevne nastave.

Veliki projekt o čijim se detaljima priča već mjesecima, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u srijedu je i službeno predstavilo, te objavilo i Javni poziv školama koje ispunjavaju uvjete da se prijave. Eksperimentalni program uključivat će najmanje 50 osnovnih škola, trajat će četiri školske godine, od rujna 2023. do lipnja 2027., te će biti uključeni svi učenici od 1. do 8. razreda.

Nastava do 17 sati

- Plan je da maknemo s dnevnog reda potrebu instrukcija kod kuće, da povećamo kvalitetu obiteljskog života, s obzirom da neće biti domaćih zadaća, jedno kvalitetnije obiteljsko druženje, ali i socijalizacija među učenicima i djecom - istaknuo je na predstavljanju ministar Radovan Fuchs

Cjelodnevna nastava razlikovat će se od dosadašnje u organizaciji školskog dana, koji će trajati od 8 do 17 sati svaki dan. Obavezna nastava trajat će do 14 sati, a poslije ručka od 15 sati slijedit će izvannastavne aktivnosti do 17 sati. Potom će slijediti izvanškolske aktivnosti.

Novi raspored uključivat će obavezne obroke kao što je sad organizirano u cjelodnevnom boravku. Najzanimljivije su promjene u satnicama dosadašnjih predmeta, te novi predmeti.

Više tjelesnog, geografije, matematike...

Hrvatski jezik i matematika u svim se razredima uvećavaju za jedan sat tjedno. Istovremeno, ukida se jedan sat informatike, a predmet će se nazivati Informacijske i digitalne kompetencije. Kako ističu u Ministarstvu, to ne znači smanjivanje informatike, već čak i povećanje i proširenje tog nastavnog sadržaja za 100%. Naime, uz jedan obavezan sat tjedno, planira se kako će se kroz izvannastavne aktivnosti predmet moći provoditi s mnogo više sadržaja i pokrivati područja koja sad ne pokriva, kazali su novinarima ministar Fuchs i savjetnik Stipe Mamić.

Priroda i društvo koja se sad sluša od 1. d 4. razreda, odnosno Priroda koja se sluša u 5. i 6. razredu, postaju Prirodoslovlje, te će ga dva sata tjedno slušati učenici od 1. do 7. razreda. U zadnja dva razreda učenici će kao i dosad slušati Biologiju, Kemiju i Fiziku.

Učenici od 1. do 4. razreda dobit će još nekoliko dodatnih predmeta: Praktične vještine koje će biti oblik domaćinstva, Društvo i zajednica, te obavezan drugi strani jezik u 4. razredu koji se potom sluša do kraja osnovne škole. Učenici koji neće ići na vjeronauk, morat će za izborni predmet odabrati Svijet i ja, predmet koji razvija kritičko mišljenje i predavat će se dva sata tjedno.

Dobra je vijest da se povećava i broj sati za dio predmeta, Likovnu i Glazbenu kulturu, te Tehničku kulturu i Geografiju u višim razredima. Povećava se i satnica Tjelesne kulture u 4. razredu, u kojem će taj predmet predavati magistri kineziologije.

Kako su predstavnici Ministarstva objavili, škole koje će biti uključene u Eksperimentalni program dobit će prosječno 300.000 eura za ulaganja u opremu, blagovaonice, kuhinje i slično, a nastavnici, učitelji, stručni suradnici i svi ostali koji će više raditi, bit će i više plaćeni (do 25%).

Ministarstvo ovim projektom koji se financira iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka želi ujednačiti uvjete školovanja u cijeloj državi, omogućiti veću nastavnu satnicu što će omogućiti i bolja školska postignuća svih učenika, te "harmonizirati obrazovni sustav Hrvatske s europskim obrazovnim sustavima u pogledu broja sati nastave i učenja", istaknuto je na predstavljanju.

Idi na 24sata

Komentari 40

  • Vis@maior 23.03.2023.

    Ako želimo imati zdrave generacije budućnosti, kod djece treba najprije razvijati humanističke, socijalne, misaone, motoričke, govorne kompetencije, a tek onda digitalne. Djeca su prije svega ljudi, živa bića koja trebaju druge ljude za zdrav i stabilan psihofizički rast i razvoj, a tek onda ekrane i digitalne sadržaje. Zato digitalni sadržaji trebaju biti razmjerni razvojnoj dobi djece osnovnoškolske dobi. Na žalost, stavljanje digitalnih kompetencija ispred svih gore navedenih stvara generacije zakržljalih govornih, socijalnih, motoričkih vještina, generacije s deficitom pažnje koje imaju ogromnih problema s koncentracijom i memorijom, uočavanjem uzročno posljedičnih veza, rješavanjem problema, frustracijama,....jeste li se ikada zapitali zašto su preddigitalne generacije imale bolju koncentraciju, memoriju, zašto su bolje i više pamtile, zašto im nije bio problem učiti pjesmice napamet, povezivati stvari, zašto nije bilo toliko govornih mana, toliko prilagodbi sadržaja, pomoći u učenju, a fina motorika razvijena?! 

  • NajLikNaSvetu 23.03.2023.

    Samo malo, dali se tu roditelje išta pita. Halo pa neće nama neki tamo xy odgajat djecu po svom nahodjenju, pa znate li koliko je to vremena da dijte izbiva iz obitelji. Poanta je da odvojite djecu od obitelji i "obiteljaša" skujete jednu generaciju po "novo normalnim"evropskim standardima i vama super.. Zanima me samo na koji  način i kako mislite pod prisilom odvesti djete ako se roditelj ne slaže sa cijelodnevnom nastavom...

  • zelena mamba 22.03.2023.

    Uskraćujete djeci informatiku 2023 godine ! Ovaj ministar prosvjete je nemoguć .

Komentiraj...
Vidi sve komentare