Nova akademska godina službeno počinje u petak 1. listopada, a fakulteti još rješavaju pitanje održavanja nastave s obzirom na epidemiološke mjere.
Nastava se mora organizirati prema Uputama HZJZ-a i preporukama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Studentski pravobranitelj zagrebačkog sveučilišta, Boris Rajić, objasnio nam je osnovna pravila kojih se trebaju držati fakulteti.
- Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputu HZJZ-a poslalo je prema visokim učilištima kao preporuku i oni je se moraju držati. Prema tim uputama, Covid potvrde bit će nužne na predavanjima na kojima će biti više od 100 studenata. Kako će to fakulteti provesti, hoće li dijeliti grupe ili dio nastave održavati online, to ovisi o tome koliko prostora i kakve uvjete imaju. No teorija je jedno, tako da će se tek idući tjedan, kad počne nastava na fakultetima, moći procijeniti provedivost mjera - ističe Rajić.
Seminari i konzultacije na svježem zraku
Maske te fizička distanca od 1,5 m i dalje su na snazi kao glavne mjere, a prioritet u odluci bit će zdravstvena sigurnost studenata i zaposlenika, kažu nam dekani. Bit će važno organizirati nastavu u manjim grupama, te praktičnu nastavu, konzultacije isl. čim više održavati uživo. Studentima bi trebali biti osigurani i "budu što dostupniji informatički opremljeni prostori za samostalno studiranje u odgovarajućim terminima, prilagođeni rasporedom sjedenja". Fakulteti bi trebali osigurati i da se dio nastave, ali i konzultacija održava na svježem zraku. Na promocijama neće moći biti više od sto sudionika.
No Preporuke za izvođenje nastave na visokim učilištima naišle su na brojne kritike. Tako je bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poručila kako "dokument vrvi nelogičnostima i neprovedivim preporukama jer je očito bila namjera da se sve vrati na staro".
- Je li netko od njih provjerio prostorne i kadrovske uvjete? Studenti na fakultetima nemaju svoju učionicu i na većini fakulteta se predavanja izvode u velikim grupama. Epidemiolozi su postali i stručnjaci za kvalitetu nastave na visokim učilištima i vrlo jasno kažu da je "'klasični' način izvođenja nastave najbolji i optimalan", a još da i "'klasični' način osigurava pretpostavke i za cjelovito formiranje mladih ljudi". Istina je da su neka visoka učilišta izvodila nastavu na daljinu na loš način ili su izvodili tako da su se nastavnici ponašali kao spikeri za ppt prezentacije. Ali nastava na daljinu se može i kvalitetno i smisleno izvoditi i mnogi su tako i radili te su pri tome i mnogo toga naučili i osuvremenili cijeli proces - komentirala je na svojoj Facebook stranici Divjak koja zagovara hibridnu nastavu.
A ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u subotu je u Splitu poručio:
- Preporuka ostaje do daljnjega takva kakva jest jer ne možete većinu nastave i većinu studijskih programa ne možete adekvatno i dovoljno dobro provesti isključivo online nastavom. Možda neke i možete prilično dobro i kvalitetno, ali postoji čitav niz ovih prirodno, tehničko, medicinskih studija koji su nezamisliv bez kontaktne nastave, Situacija se relativno pogoršava, kažem relativno zato jer smo svi očekivali četvrti val. Ono što je možda dobro da nemamo veći značajniji porast u odnosu na prošli tjedan. Mi imamo porast broja zaražene djece, odnosno pozitivne djece. Studentska populacija je još izvan mogućih i točnih informacija. To sve smo već očekivali i nešto smo i iz prošle godine naučili. Sveučilišta će bez daljnjega učiniti sve da onaj dio nastave koji mogu izvode kontaktno uz sve mjere koje su preporučene, ali jednako tako sam siguran da će provesti određene revizije samih predmeta i načina podučavanja kako bi oni bili u skladu sa zakonskim propisima i akreditacijama studijskih programa.
Predavanja u kinodvoranama
Covid potvrde traže se, primjerice, za glavna predavanja na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na koja dolazi više od sto studenata i gdje je nastava već počela. Za one koji nemaju potvrde organizira se simultani stream s predavanja. Podsjetimo, taj fakultet održava predavanja u dvoranama CineStara jer su sve četiri zgrade fakulteta stradale u potresu.
– To je u skladu s preporukama HZJZ-a, koje je izdao na zahtjev Ministarstva znanosti i obrazovanja. Pravni fakultet nikome ne nameće cijepljenje, omogućava pohađanje nastave i online - kazao je dekan Pravnog fakulteta Igor Gliha za portal srednja.hr.
No prema preporuci ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, visoka učilišta trebaju što više nastave vratiti u predavaonice. Ali na nekim fakultetima, kažu nam sugovornici, već nekoliko dana traje prava drama zbog mogućnosti da se ulazak na predavanja uvjetuje Covid potvrdom, odnosno potvrdom o preboljenju ili nemogućnosti cijepljenja zbog zdravstvenih problema. Primjerice, Covid potvrde kao obavezne na predavanjima najavljene su na Arhitektonskom fakultetu, no jednu su odluku izmijenili, pa se u napucima zaposlenima navodi kako je “poželjno” imati Covid potvrdu. Zaposlenici fakulteta redom ističu kako oni nemaju zakonska prava kontrolirati imaju li studenti Covid potvrde.
'Treba li nam antigenski ili PCR test?'
A studenti se raspituju o mogućnostima online nastave, odnosno o tome kakva će im vrsta testa biti potrebna za predavanja. Podsjetimo, među studentskom populacijom postotak cijepljenih je vrlo nizak. Zamjenica ravnatelja HZJZ-a, Ivana Pavić Šimetin, nedavno je iznijela podatak kako je u populaciji između 20 do 24 godine cijepljeno malo više od 71.500 građana. Na hrvatskim fakultetima je oko 150.000 studenata. Istovremeno, među zaposlenima na visokim učilištima cijepljeno je njih 60 do 70 posto.
- Neki studenti već su se javili upravi s upitom da nastavu prate online jer se ne mogu ili ne žele cijepiti. Koliko nam je poznato, uprava zasad to ne odobrava, te su zatražili od Ministarstva znanosti upute - kazala nam je dosadašnja studentska pravobraniteljica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Norma Trkovnik.
Mateo Marušić, predsjednik Studentskog zbora splitskog sveučilišta, ističe kako studenti sigurno neće imati problema ako nisu cijepljeni, ali ih poziva da to obave jer je “cijepljenje najlakši i najbolji način da se spriječi širenje zaraze”.
Marušić zaključuje kako i profesori i studenti žele klasičnu nastavu, te će morati biti solidarni.