Riječ je o registru koji je Hrvatska udruga banaka pokrenula 2004., u svibnju prošle godine stavila izvan snage zbog usklađivanja s Općom uredbom o zaštiti osobnih podataka u Europskoj uniji, a sada ga, prema nepotvrđenim najavama, kani uspostaviti sredinom iduće godine, navodi dnevnik.

Službenu potvrdu vraćanja na scenu Registra obveza po kreditima jučer nije bilo moguće dobiti ni u Hrvatskoj udruzi banaka, ni u najvećim poslovnim bankama koje su među osnivačima tvrtke HROK koja je upravljala istoimenim registrom do privremene obustave, a sada bi to ponovo trebala činiti. Ipak, dio banaka koje je Jutarnji list kontaktirao podržao je povratak HROK-a u punu uporabu.

Stav Erste banke je da bi dugoročno gledano, iako dosad nismo primijetili negativne trendove u procjeni kreditnog rizika, pronalazak optimalnog rješenja za nastavak rada HROK-a u punom opsegu, bio u interesu svih uključenih strana na tržištu poručili su iz Erste banke.

Registar obveza po kreditima je sadržavao podatke o prekoračenjima po tekućem računu, kreditima, kreditnima karticama, leasingu i drugim obvezama prema bankama i drugim pružateljima financijskih usluga.

Na osnovi podataka iz registra, HROK bi sačinio kreditno izvješće o građaninu, ako je za to klijent banke dao suglasnost. Izvješće se moglo zatražiti u HROK-u i u svih 20 banaka i štedionica koje su osnovale tvrtku za vođenje registra, donosi Jutarnji list.