To je to što me zanima!

Čuvaju najteže bolesnu djecu: 'Nema što ne radimo da korona ne uđe u našu bolnicu...'

Jedina su ustanova takvog tipa u Hrvatskoj, a na liječenju imaju i pacijente koji cijeli život provode u bolnici i doživljavaju je svojim domom, mnoge od njih nitko ni ne posjećuje
Vidi originalni članak

Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra bolnička je ustanova koja skrbi za djecu s najtežim oblicima kroničnih bolesti. Trenutno imaju 105 pacijenata u dobi od nekoliko mjeseci do 47 godina, a više od 70 posto njih je nepokretno i trajno smješteno u krevetima.

POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Hrane se putem sonde te im je potrebna cjelodnevna medicinska skrb i njega, ali i zaštita od proboja korona virusa u bolnicu.

­- Od početka pandemije u bolnici djeluje krizni stožer, čiji su članovi liječnici naše ustanove, specijalisti pedijatrije, ali i vanjski liječnik, specijalist epidemiolog. Ovaj stožer donosi i propisuje mjere za zaštitu naše djece, ali i nas djelatnika, kao i osoba s kojima živimo. Kako bismo zaštitili najosjetljiviju populaciju o kojoj skrbimo, dodatno smo uveli obvezu testiranja djelatnika - govori nam ravnatelj bolnice Renato Mittermayer.     

OPASNO ZA STARIJE Zatvaranje može utjecati na zdravlje već nakon dva tjedna: Šetajte ili hodajte stepenicama

Na ovaj su način već nekoliko puta spriječili ulazak virusa u bolnicu prije povratka na posao djelatnika koji su dobili Covid-19 pozitivan nalaz pri testiranju. Režim u bolnici prilagođava se i mijenja sukladno razvoju epidemiološke situacije. Mittermayer otkriva da su bili primorani razmjestiti i prenamijeniti određene prostorije, uveli su garderobu za djelatnike u prizemlju bolnice i posebne radne uniforme za sve zdravstvene djelatnike. Iako su ovom mjerom dodatno opteretili svoje nemedicinsko osoblje, sigurnost štićenika i djelatnika im je najvažnija.

- Imamo odluke kako pojedine službe postupaju unutar bolnice - posebno za kuhinju, praonicu rublja, spremačice i zdravstveno osoblje. Svatko od njih u svom poslu doprinosi očuvanju bolnice od ulaska virusa. Uvjeti u kojima radimo nisu idealni za zdravstvenu ustanovu, ograničeni smo i prostorom i ljudstvom. Smješteni smo u dvorcu iz 18. stoljeća, u čije očuvanje odlaze golema sredstva, pogotovo zimi, kad je potrebno prostor držati toplim i ugodnim za boravak. No unatoč velikim troškovima tekućeg i investicijskog održavanja, bolnica uspijeva održavati pozitivno poslovanje. Mogu reći da svi naši djelatnici zaista vole svoj posao i osjećaju kako u ovoj borbi s virusom trebamo biti svi zajedno u cilju zaštite najugroženije populacije. Jedno vrijeme u prvom valu pandemije imali smo timove koji su radili po 24 sata – bez odmora, pod punom zaštitnom opremom. To je velika žrtva ne samo za naše djelatnike nego i za članove njihovih obitelji, i to može izdržati samo onaj tko voli ovaj posao - objašnjava Mittermayer.

Oslanjaju se na donatore

Jedina su ustanova takvog tipa u Hrvatskoj, a na liječenju imaju i pacijente koji cijeli život provode u bolnici i doživljavaju je svojim domom.

- Naši pacijenti su djeca s teškim oboljenjima, poput genetskih oštećenja, oštećenja središnjeg živčanog sustava te drugih teških malformacija. Osim najsloženije zdravstvene njege, potrebno im je sve ono ostalo što svako dijete treba: pažnja, ljubav i dodir. Zato nastojimo, koliko je moguće, stvoriti obiteljsko ozračje, koje se često ovdje može osjetiti. Svakodnevnim radom, složenim postupcima zdravstvene zaštite i brigom, našoj djeci pružamo kvalitetan život, u skladu s njihovim sposobnostima te u okviru naših mogućnosti. Međutim, rad, volju i trud trebaju pratiti i materijalne mogućnosti, koje nisu uvijek u skladu s našim željama i nastojanjima. Bolnica je ugovorna ustanova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ali njihovim sredstvima ne bismo mogli skrbiti o djeci da se već godinama ne oslanjamo na pomoć mnogih donatora iz Hrvatske i inozemstva. Ova nam je godina, uz Covid-19, donijela drugi veliki izazov, a to je potres u Zagrebu, u kojem su stradale mnoge zdravstvene ustanove, ali mi i dalje ne gubimo nadu da ćemo uskoro postaviti temeljni kamen naše nove bolnice u Bistri - najavio je Mittermayer.

Tijekom pandemije, od ožujka pa sve do danas, bolnica je bila neko vrijeme potpuno zatvorena za posjećivanje. To su bile teške odluke i za djelatnike bolnice, no slijedili su preporuke epidemiologa.

Djecu ni roditelji ne posjećuju

- Sredinom ljeta u bolnicu nam je stigao neispravan nalaz za jednog našeg pacijenta. Nalaz je bio lažno pozitivan, ali smo mi u bolnici proveli sve mjere sprečavanja širenja virusa, kao da je virus stvarno i ušao u bolnicu, a te su mjere podrazumijevale i zabranu posjećivanja. Međutim, posjet djeci danas je dopušten za roditelje i skrbnike. Ipak, ovim odlukama treba pristupati individualno, uzevši pritom svako pojedino dijete, njegove potrebe te mogućnosti u kojima se roditelji nalaze. Radi skučenog prostora bolnice i uvjeta rada ne možemo osigurati prostoriju za izolaciju pacijenta u vrijeme posjeta, kao niti boravak roditelja uz dijete. Većinu djece koja su kod nas smještena roditelji uopće ne posjećuju tijekom njihova dugogodišnjeg boravka u bolnici. Broj roditelja koji učestalije dolaze u posjet mogao bi se zaokružiti na 20-ak. Razlozi neposjećivanja su različiti - od napuštanja, oduzimanja roditeljske skrbi pa do socijalnih, psiholoških i financijskih poteškoća te udaljenosti, jer su kod nas smještena djeca iz cijele Hrvatske i nekih okolnih država. Roditelji koji dolaze u posjet pridržavaju se svih propisanih mjera zaštite, kao i naši djelatnici. Posjet je ograničen na 30 minuta, a u jedinici intenzivnog liječenja posjet iznimno može biti i kraći - tumači nam ravnatelj Mittermayer te ističe da se skrb i briga osoblja prema djeci nije značajnije promijenila, ali su promjene za njihove pacijente uistinu velike.

Najveća je promjena što već gotovo godinu dana nemaju volontere u bolnici, a to je velik gubitak za djecu, posebno kod starijih pacijenata, koji su više od 20 godina vezani za pojedine volontere, kako hrvatske tako i talijanske. Naime, volonteri iz Italije trajno su prisutni u bolnici Bistra još od 1998.

- Kroz iskustvo volontiranja prošlo je više od 11.000 volontera. Volonteri dolaze iz Italije organizirano na sedam dana. U Bistri su kupili i uredili kuću koja osigurava udoban smještaj za tridesetak ljudi, a pojedini volonteri su u proteklih dvadesetak godina došli u Bistru više od 70 puta. Djeca se pitaju kad će volonteri opet doći i iščekuju ih, a na ovo pitanje teško je pronaći zadovoljavajući odgovor - kaže Mittermayer.

'GLOBALNI RESET' Zaposlenica ministarstva javno dijeli objave protiv cjepiva i o sotonistima: 'Znate tko su oni'

Ako se netko zarazi korona virusom, Specijalna bolnica Bistra slijedit će protokole i smjernice koje izdaje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

- Ograničenja koja smo uveli odnose se na sve one koji dolaze u našu bolnicu u posjet kao roditelji, volonteri, donatori i slično. Bolnica se uglavnom opskrbljuje službenim kanalima opskrbe i za primljenu robu, bez obzira na to je li riječ o higijeni, hrani ili lijekovima, također postoji protokol o postupanju kako bismo smanjili mogućnost ulaska virusa u bolnicu. Sve smo bolesničke sobe opremili baktericidnim UV lampama, koje predstavljaju metodu dezinfekcije zraka i površine uništavajući viruse, bakterije, gljivice i ostale mikroorganizme koji se nalaze u zraku i na površinama. Pažljivo planiramo zalihe lijekova da bismo zadovoljili potrebe naše bolnice - zaključio je ravnatelj.​

Idi na 24sata

Komentari 121

  • periodni 07.12.2020.

    Film "Vrt plavih ruža" tko ima snage neka pogleda...Ja sam ga gledala dok još nisam niti imala svoju djecu, sve ono što je u njemu prikazano pokazuje upravo tko su ta djeca i već odrasli ljudi koji borave u Bistri. SVima koji se za njih brinu i pružaju utjehu i ljubav veliko hvala!

  • Privatnik 07.12.2020.

    Obzirom da se zna tko najviše muze iz državne blagajne i za koga najviše izdvajamo za plaće, predlažem da se svi u Vladi odreknu svojih 30% plaća. To ne budu ni osjetili a ta lova neka se podijeli zdravstvenim djelatnicima. Odnosno, ne da se odreknu, nego da im se smanji plaća a razlika preraspodijeli spomenutima.

  • matalan 07.12.2020.

    Nesretnici antivakseri su pre pre sebičan soj nihilista koji sebe vide u placenti vječnog života samoljublja... takvi nemaju empatije za tuđe nevolje..

Komentiraj...
Vidi sve komentare