Referendum u Republici Srpskoj prošao je onako kako su njegovi organizatori i očekivali. Gotovo 100 posto birača izjasnilo se da se 9. siječnja nastavi obilježavati kao Dan RS-a unatoč presudi Ustavnog suda BiH koji je zaključio da je riječ u neustavnom prazniku koji diskriminira Hrvate i Bošnjake. Glasovanju je pristupilo više od 50 posto birača.
Srbi u manjem bosansko-hercegovačkom entitetu još su jednom pokazali da im je Republika Srpska na prvom mjestu, a Bosna i Hercegovina, za većinu njih, neželjena zajednica u kojoj su, još uvijek, prisiljeni živjeti.
- Ne želimo opet pod Bosnu, ako će biti tako, zbog čega smo onda ratovali? - rekao je jedan glasač nakon što je obavio građansku dužnost dok je drugi rekao kako je izašao dati "svoj glas za Srpsku".
Dan Republike Srpske nesumnjivo će se nastaviti obilježavati kao svojevrsni "dan državnosti", a za to Srbi imaju jako dobar razlog.
Nekoliko dana nakon 3. siječnja 1992., kada je Sarajevskim primirjem barem djelomično okončan rat u Hrvatskoj, skupština bosanskih Srba, predvođena Radovanom Karadžićem i Biljanom Plavšić, usvojila je deklaraciju objave "Republike Srpske Bosne i Hercegovine". Prema tadašnjem planu, Republika bi se sastojala ne samo od svih područja gdje su Srbi bili većina, nego također i od mjesta gdje su Srbi ostali u manjini zbog "genocida koji je nad njim izvršen tijekom Drugog svjetskog rata".
Proglašenje Srpske uvod u krvavi rat
Nakon raspada Jugoslavije i rata u Hrvatskoj, Srbi više nisu željeli živjeti u istoj državi s muslimanima i Hrvatima pa je upravo tog 9. siječnja 1992. rođena Republika Srpska.
Taj je čin u BiH doveo situaciju do usijanja. Počele su prve provokacije, barikade i ubojstva civila, a nakon 1. ožujka, kada je pripadnik Zelenih beretki Ramiz Delalić u Sarajevu ubio srpskog svata Nikolu Gardovića, više ništa nije bilo isto.
Upravo taj datum Srbi navode kao povod za početak rata u BiH iako se muslimani i Hrvati s tim nikad neće složiti jer je činjenica da su nakon uspostave Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj 1991., Srbi istim metodama krenuli u stvaranje Velike Srbije i na teritoriju BiH.
Oko početka rata u BiH i toga tko je prvi počeo te tko je za sve kriv u BiH vjerojatno još dugo neće biti konsenzusa.
Svi protiv svih, ali Srbi su dominirali
EU je neovisnost BiH priznala 6. travnja 1992., a samo dan kasnije "Republika Srpska BiH" proglasila je neovisnost od Bosne i Hercegovine. Četiri mjeseca kasnije maknuli su "BiH" iz svog naziva i od tada se zovu Republika Srpska.
U ratu koji je trajao gotovo četiri godine Srbi su osvojili 70-ak posto teritorija BiH, podigli nekoliko logora za muslimane i Hrvate, etnički očistili istočnu Bosnu i Bosansku krajinu, držali Sarajevo pod opsadom, počinili genocid u Srebrenici...Bilo je i zločina muslimana nad Srbima, Hrvata nad muslimanima, muslimana nad Hrvatima, Hrvata nad Srbima...
Krvavi pohod Srba kao najjače i najagresivnije strane u ratu zaustavila je tek zakašnjela reakcija NATO zrakoplovstva krajem ljeta 1995., ali i združena vojna akcija hrvatskih i bošnjačkih snaga koje su postupno oslobađale teritorij BiH i došle pred samu Banja Luku.
Situacija je daleko od normalne
Daytonskim sporazumom krajem 1995. okončan je rat u BiH, a Republici Srpskoj pripalo je 49 posto teritorija u okviru Bosne i Hercegovine.
Danas, 21 godinu kasnije situacija u BiH daleko je od normalne. Vlasti u Banja Luci predvođene Miloradom Dodikom nevoljko priznaju Sarajevo kao glavni grad, na graničnim prijelazima umjesto "Dobro došli u BiH" stoji veliki natpis "Dobro došli u Republiku Srpsku", Srbi ne navijaju za BH reprezentaciju u nogometu, ne priznaju himnu BiH, nerado se nazivaju "Bosancima"...
Već dugi niz godina Dodikova politika svodi se na spominjanje raznih referenduma. Prvi u nizu je uspio održati, a mnogi se pitaju je li on bio samo uvod u referendum o otcjepljenju?
Moguće da jest, a tako nešto dao je i naslutiti i sam čelnik RS-a:
Dodik: O nezavisnosti kada dođe vrijeme...
- Ovo je bio referendum o danu RS ne o statusu. Kada dođe vrijeme razgovarat ćemo na tu temu. Hoćemo li odlučiti ili nećemo ne trebaju drugi procjenjivati - rekao je Dodik.
Na pitanje što misli o najavama kaznenog progona zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda BiH koji je 9. siječnja proglasio neustavnim praznikom a potom zabranio sam referendum, Dodik je izjavio da se on nikoga ne boji:
- Ja se naravno ne plašim. Baš me zanima što će uslijediti u nadolazećim danima jer u provedbi referenduma nema elemenata nikakvog kaznenog djela.
Pravo je pitanje što će se događati dalje jer Međunarodna zajednica neće tako lako dopustiti odvajanje Srpske od BiH, a teško da bi i drugi narodi, pogotovo Bošnjaci, sjedili "prekriženih ruku" i da bi referendum o neovisnosti prošao u miru poput ovog o Danu RS-a.
'Referendum će Dodika skupo koštati'
Čini se da bi i ovaj referendum za Dodika mogao biti skupa avantura. Kako doznaje Dnevni avaz, neke zapadne držane započele su operaciju političke izolacije Republike Srpske.
Namjera im je izvršiti dodatni pritisak i ojačati opoziciju u tom entitetu. Prvi korak u toj operaciji jes potpuno ignoriranje lokalnog referenduma kao protupravne i zabranjene aktivnosti, kao i signal da je Dodik prestao biti sugovornik i faktor od bilo kakvog značaja.