Vladajuća koalicija na čelu s SDP-om 2001. godine odlučila je da se kao državni praznici i neradni dani slave Dan državnosti 25. lipnja i Dan neovisnosti 8. listopada, dok je 30. svibnja, dotadašnji Dan državnosti, postao Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan.
No, to je promijenjeno. Hrvatski sabor u studenom 2019. utvrdio je novi kalendar blagdana, što je nakon devetnaest godina dovelo do novog preslagivanja neradnih dana.
U novom kalendaru Dan državnosti je državni praznik i neradni dan i vraćen je na 30. svibnja, dok je 25. lipnja postao Dan neovisnosti, a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora. Oba se obilježavaju kao spomendani i više nisu neradni dani što mnogima nije dobro 'sjelo'. Naime, 22. lipnja je praznik i Dan antifašističke borbe pa se to uvijek lijepo dalo spojiti s 25. lipnja u kakav produženi vikend ili omanji godišnji odmor.
Izmjene Zakona o državnim praznicima
- Moramo proći javno savjetovanje u koje se ide već ovaj tjedan. Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o blagdanima prezentirat ćemo koalicijskim partnerima u srijedu, a bit će i na stranačkim tijelima. Rješenje je cjelovito, pažljivo osmišljeno, radili smo dugo na tome i konzultirali se - rekao je Plenković novinarima u jesen 2019.
- Govorimo o razdoblju od 1990. do 1998., ali na način koji također ima afektivni element u hrvatskom narodu. Poštujemo pravne, ustavno-pravne i međunarodnopravne posljedice svake od tih odluka u pojedinim od ključnih datuma, ali i dio koji se tiče mlade generacije prema institucijama hrvatske države - dodao je Plenković koji je prije javnog savjetovanja o Zakonu odbija otkriti hoće li se 30. svibnja ponovo uvrstiti kao državni praznik i Dan državnosti.
Vlada je u periodu prije izglasavanja izmjene datuma zagovarala povratak na 30. svibnja, a tadašnji ministar Damir Krstičević rekao je kako se 2020. obilježava 30 godina od postanka Hrvatske države te kako im je cilj Dan državnosti vratiti na 30. svibnja.
- Taj je datum u narodu najbolje primljen. Moj je stav također da je 30. svibnja najbolji datum za obilježavanje Dana državnosti. Očekujem da će to u jesen i službeno biti izglasano u Saboru. Tu inicijativu je uostalom prvi najavio predsjednik Vlade Andrej Plenković - izjavio je Krstičević u kolovozu 2019.
Što, kada i zašto uopće obilježavamo?
Kao Dan državnosti, 30. svibnja počeo se obilježavati od 1991. godine kao spomen na utemeljenje prvog demokratski izabranog Sabora. Tako je bilo do 2001. godine kada je za vrijeme premijera Ivice Račana došlo do izmjena zakona, pa se kao Dan državnosti od te godine slavio 25. lipnja s obzirom na to da je tog dana 1991. godine Sabor donio odluku o samostalnosti i suverenosti Hrvatske. Te 2001. uveden je i Dan neovisnosti koji se obilježava 8. listopada jer je na taj datum Sabor donio jednoglasnu odluku o raskidu državnopravnih veza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Mnogi su prigovarali tom prijedlogu, kazavši kako se u tom slučaju Dan državnosti pretvara u proslavu dolaska HDZ-a na vlast i da 25. lipnja ima puno više smisla jer se tada donijela odluka o samostalnosti i suverenosti.
Ipak, odluka je izglasana i sada imamo iste praznike, samo što su neki promijenili datume i postali državni blagdani, a neki prestali biti neradni dani.
Sabor je te godine donio i odluku od proglašenju 18. studenog državni praznikom i neradnim danom u spomen na Dan pada i žrtve Vukovara.
Umjesto Dana neovisnosti danas Dan Sabora
U Hrvatskoj se od 2020. godine 8. listopada obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ.
Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.
Ta odluka Sabora donesena je nakon što je dan ranije istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine.Stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istog dana kad je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Zbog tih okolnosti te bojazni od mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine u Šubićevoj ulici 29 u Zagrebu.
Do 2020. 8. listopada bio je državni praznik kojim se obilježavao Dan neovisnosti. Sada je taj dan postao Dan Hrvatskog Sabora i obilježava se tek kao spomendan.