Olupinu davno potonulog broda San Joséa pronašli su pored obala Kolumbije. Vjeruje se kako je na brodu blago, drago kamenje, zlato i srebro u vrijednosti od oko 10,5 milijardi kuna. 

Vijest o otkriću na svom je službenom profilu na Twitteru podijelio i predsjednik Kolumbije Juan Manuel Santos.

- Velika vijest: Našli smo galiju San José! Sutra ćemo iznijeti detalje na konferenciji za novinare u Cartageni - objavio je u petak.

Ratni brod San José, iz flote tadašnjeg kralja Španjolske, Burbonca Filipa V., potonuo je 1708. godine u Karipskom moru blizu grada Cartagene. 

San Jose je s još dva ratna i nizom trgovačkih brodova prevozio veću količinu dragog kamenja te zlatnika i srebrnjaka. 

U velikom pomorskom sukobu 1708. godine potopila ga je flota britanskog admirala Charlesa Wagera.

Američka kompanija SSA, koja se bavi traganjem za brodskim olupinama, još je 1981. godine objavila da je locirala područje na kojem je San José najvjerojatnije potonuo. Potraga za brodom tada je organizirana u suradnji s kolumbijskim vlastima s kojima je SSA trebala dijeliti plijen popola. No, Kolumbija je u posljednje vrijeme počela tvrditi da sve s broda pripada državi.

Brod s blagom potonuo i u Jadranu

Potkraj listopada 1583. godine mletački trgovački brod iz Venecije sa skupocjenim je predmetima krenuo na put prema Carigradu. Jedan od najvećih brodova toga doba na Sredozemlju teret nije vozio bilo kome. Bila je to narudžba za osmanlijskog sultana Murata III., unuka Sulejmana Veličanstvenog. No do sultana nikad nije došla naručena roba jer je brod početkom studenoga, nakon nekoliko dana plovidbe, doživio brodolom kraj otočića Gnalića u biogradskom akvatoriju. 

Na brodu je bio vrlo bogat teret, uz ostalo i oko 5000 prozorskih stakala za obnovu netom izgorjelog harema sultana Murata III. Kako je bila riječ o važnoj narudžbi, koju je morao odobriti i Senat, odlučeno je da se na brod ukrcaju i darovi za sultanovu majku Nurbanu. Majka sultanija zapravo je vladala iz sjene i održavala bliske odnose s Mlečanima. Oni su joj brodom poslali i osobne darove - svilene damastne tkanine i druge vrijedne poklone. 

Osim toga, na brodu je bilo i drugih vrlo vrijednih proizvoda, a prema dokumentima, čak je prevozio i dragulje. Arheolozi su također pronašli ostatak svijećnjaka kakav je na svojem kraljevskom dvoru imao tada najmoćniji vladar na svijetu, španjolski kralj Filip II. 

Brodska olupina vrlo je vrijedna za podmorsku arheologiju i proučavanje brodskih konstrukcija 15. i 16. stoljeća. Zašto se brod potopio i zašto je plovio na samom kraju plovidbene sezone, još nije u potpunosti jasno. Iako se u to doba gotovo kod svakog brodoloma znalo nagađati jesu li neke tajanstvene sile zahvatile brod i posadu, čini se kako je za sve ipak bilo krivo nevrijeme.

- Brod je najvjerojatnije zahvatila oluja, iako smo u međuvremenu otkrili izgorjelo drvo. No nije ništa neobično da brod u havariji zahvati vatra. Međutim, dobro je poznato da je zima 1583. godine bila vrlo oštra, hladna i opasna te da su mnogi vlasnici te zime ostali bez svojih brodova - rekao nam je svojedobno prof. Filipe Castro, profesor na teksaškom sveučilištu A&M. Zajedno s međunarodnim timom stručnjaka i studenata istraživao je brodske ostatke. 

Filipe Castro

Brodolom kod stjenovitog otočića Gnalića službeno je evidentiran 1967. godine, a do 1973. provedeno je pet kraćih zaštitnih akcija prilikom kojih su izvađeni najatraktivniji površinski nalazi, preostali nakon nemilosrdne pljačke nalazišta. Vađenje potonulih predmeta predstavljalo je senzaciju u domaćim i europskim razmjerima, te potaklo osnivanje Zavičajnog muzeja u Biogradu na moru.

Zahtjevno konzerviranje nalaza provedeno je u domaćim i inozemnim konzervatorsko-restauratorskim radionicama. Uz dva velika brodska sidra i osam topova, iz mora su izvađene velike količine predmeta od drveta, tekstila, metala i stakla, te mineralne sirovine i poluproizvodi podrijetlom iz različitih europskih zemalja.