Kad dođem na red, cijepit ću se prvim cjepivom koje mi bude ponuđeno. Isti sam savjet dao članovima obitelji, kaže nam poznati virusni imunolog dr. Luka Čičin-Šain, koji radi u istraživačkom centru HZI u Braunschweigu.
Znanstvenik također ističe da nema preferencija niti cjepiva koja bi odbacio. Prema njegovu mišljenju, sva cjepiva na tržištu u osnovi štite protiv teških oblika bolesti, što je najvažnije.
POGLEDAJTE VIDEO: Svaki treći Hrvat odbio AstraZenecino cjepivo
- Prije nekoliko tjedana digla se bura u čaši vode zbog iznimno rijetkih alergijskih reakcija protiv mRNA cjepiva, a sad je govor o iznimno rijetkim slučajevima grušanja krvi i tromboembolije, za koje nije ni utvrđeno da su posljedica AstraZeneca cjepiva - ističe dr. Čičin-Šain dodajući kako su tromboembolije učestale među ljudima uznapredovale životne dobi, a upravo to su ljudi koji trenutačno dobivaju cjepivo. Rizik teških posljedica, pa i smrti po COVID infekciji kod starijih je ljudi vrlo visok, stoga je balans rizika i dobrobiti po cijepljenju jasno na strani svakog cjepiva - zaključuje dr. Čičin-Šain.
Sličnog je mišljenja i naš poznati klinički farmakolog, prof. dr. Igor Francetić, koji kaže kako se cijepio na početku Pfizerovim cjepivom, ali bi bez problema primio i AstraZeneca, pogotovo ako mora čekati četiri tjedna na neko drugo cjepivo, jer je u tom periodu rizik od oboljenja od COVID-a puno veći nego od pojave mogućih nuspojava bilo kojeg cjepiva.
Problematična šarža
- Toliko je već ljudi procijepljeno AstraZeneca cjepivom, pa da je problem u njemu, bilo bi puno više prijavljenih slučajeva tromboembolije nego do sada. No kao i uvijek, problem je napraviti razliku između koincidencije i kauzaliteta, odnosno između slučajnosti i događaja koji je posljedično vezan uz nešto određeno. U ovom slučaju, cjepivo - tumači prof.dr. Francetić dodajući kako je u četiri smrtna slučaja koja se spominju u Europi korištena ista šarža cjepiva.
To može značiti, tumači klinički farmakolog, da se možda dogodila neka pogreška u proizvodnji. S obzirom na to da se sve radi u velikoj brzini i pod pritiskom, moguće je da je sustav kontrole kod te šarže bio površno napravljen, smatra prof. dr. Francetić.
A bilo kojim dostupnim cjepivom, uključujući i ono koje proizvodi AstraZeneca, cijepio bi se i doc. dr. Ilija Brizić, stručnjak za viruse s Medicinskog fakulteta u Rijeci.
- Matematički i statistički gledano, to je jedina opcija, jer situacija nije nimalo dobra. Mišljenje da se treba cijepiti bilo kojim dostupnim cjepivom osobito vrijedi za sve ljude koji imaju povećan rizik od komplikacija ako se zaraze COVID-om - tumači doc. dr. Brizić.
Podaci o svim cjepivima su dobri, kaže znanstvenik, i prema njegovu mišljenju, najbolji imunološki odgovor bi se postigao kad bi prva doza bila AstraZeneca cjepivo, a druga, odnosno docjepljivanje ono Pfizerovo.
- Razlog leži u biologiji ovih cjepiva. To se zasad još ne može, u ovom trenutku obje doze idu od istog cjepiva, ali proizvođači intenzivno rade na tome da uskoro bude moguće kombinirati doze od dva različita cjepiva - pojašnjava doc. dr. Ilija Brizić.
Korist nadmašuje rizike
Prema izvješću Povjerenstva za ocjenu rizika na području farmakovigilancije pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA), nema povezanosti između primjene cjepiva AstraZeneca i poremećaja zgrušavanja. Korist primjene konkretnog cjepiva nadmašuje rizike i cjepivo se treba nastaviti primjenjivati, izvijestili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Prema podacima EMA-e, trenutačno dostupne informacije upućuju na to da broj tromboembolija kod cijepljenih ljudi nije veći od broja zabilježenog u općoj populaciji. Upravo to ističu i hrvatski stručnjaci s kojima smo razgovarali, pojašnjavajući da su tromboembolije inače svakodnevna pojava i da sad, kad je cijepljenje počelo, nisu u porastu.