Osim Strategije za sprječavanje korupcije, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila i Strategiju poljoprivrede do 2030. godine.
- U programu Vlade stavili smo u fokus hrvatsku poljoprivredu, shvaćamo zahtjevne okolnosti, ekstremne vremenske uvjete, brojne poremećaje na globalnom tržištu koje je izazvao Covid i rast cijena. Smatramo da smo i svim dosadašnjim mjerama nastojali reagirati adekvatno i na korist hrvatskih poljoprivrednika i poljoprivrede, a i u budućnosti ćemo - poručio je premijer Andrej Plenković naglasivši kako se ovom Strategijom do 2030. planira povećati vrijednost obujma poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna.
- Kao i povećati produktivnost, poticati poljoprivredna gospodarstva, posebice mali i mladi poljoprivrednici. U tom pogledu uz nacionalna sredstva bit će važno i pet milijardi eura iz EU fondova - istaknuo je.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je kako Strategija ima četiri strateška cilja - povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, obnovu ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima te poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
- Strategija donosi viziju razvoja poljoprivrednog sektora u idućih deset godina, utvrđuje razvojne potrebe, ciljeve, prioritete i aktivnosti kojima će se ostvariti strateški ciljevi poljoprivredne politike - poručila je.
Strategija prepoznaje potencijale za razvoj poljoprivredne proizvodnje u diverzifikaciji u smjeru proizvoda viših dodanih vrijednosti, dodala je, te komplementarnih aktivnosti na ruralnom području poput turizma, usluga, biogospodarstva, bolje povezanosti s prehrambenom industrijom, ulaganjima u prilagodbu, klimatskim promjenama, digitalizaciji te preusmjeravanju potpore prema korisnicima i sektorima gdje je najpotrebnije, primjerice u perspektivna mala poljoprivredna gospodarstva, mladim poljoprivrednicima i osjetljivim sektorima.
- Osnovni zahtjev Strategije je učinkovitije korištenje javnih sredstava kroz bolje usmjeravanje poljoprivrednih potpora i sredstava za ruralni razvoj. Mjere poljoprivredne politike u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog poljoprivredi i hrvatskog državnog proračuna. U razdoblju do 2027. Hrvatskoj je iz proračuna EU dostupno oko pet milijardi eura, odnosno procijenjeno je da će do 2030. za provedbu ciljeva i prioriteta Strategije biti utrošeno 7,5 milijardi eura - istaknula je ministrica poljoprivrede.
Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu
A u saborsku proceduru je Vlada uputila i izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji za cilj ima ukupno raspoloživo poljoprivredno zemljište staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Zakon će omogućiti efikasniju i bržu provedbu postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, naglasila je Vučković.
- Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja na rok između 15 i 25 godina ovisno o vrsti proizvodnje i investicija, odnosno ulaganja koja su predviđena gospodarskim planovima potencijalnih posjednika - istaknula je Vučković dodavši kako će se izbrisati odredbe o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta koje je davano neposrednom pogodbom, kao oblik raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.
Ministrica je navela kako su jedinice lokalne samouprave, prema prijedlogu Zakona, dužne u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona izraditi program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i u roku od tri mjeseca od dobivanja suglasnosti na taj program raspisati javni natječaj za slobodno poljoprivredno zemljište i ono koje se koristi bez valjane pravne osnove.
- Cilj je sve raspoloživo poljoprivredno zemljište staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje, a ukoliko to jedinice lokalne samouprave ne učine, Ministarstvo poljoprivrede će preuzeti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i sredstva od tog raspolaganja - naglasila je Vučković.
A izmjenama se, među ostalim, predlaže i elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju te izuzimanje županija iz postupka, čime bi se stvorili preduvjeti za bržu i efikasniju provedbu raspolaganja.
Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta prednost na natječaju za prodaju imaju i dalje dosadašnji posjednici, dodan je kriterij graničnog zemljišta, a ostali kriteriji se brišu i sljedeći kriterij je najviša ponuđena cijena koja nije ograničena.
- Radi bolje kontrole postupka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, u Povjerenstvo za provedbu natječaja za zakup i prodaju dodaju se kao članovi po jedan predstavnik županije i Ministarstva poljoprivrede - rekla je ministrica.
Maksimalna površina poljoprivrednog zemljišta za zakup ne utvrđuje se programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem već ju određuje jedinica lokalne samouprave u svakom pojedinom natječaju s obzirom na specifičnosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet natječaja, pri čemu se za površine veće od 50 ha propisuju dodatni uvjeti. U odnosu na kriterije za ostvarivanje prava prvenstva u natječajima za zakup, uvodi se sustav bodovanja, a veći broj bodova mogu ostvariti ponuditelji koji na poljoprivrednom zemljištu ostvaruju dodanu vrijednost te time razvoj ruralnih prostora (bave se stočarskom proizvodnjom i poljoprivrednom proizvodnjom - trajnim nasadima i dr.), dosadašnji posjednici, domicilni te mladi nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i dr.
Vučković je navela i kako prednost pri prodaji poljoprivrednog zemljišta imaju dosadašnji posjednici i vlasnici zemljišta koje graniči sa zemljištem koje je predmet prodaje u svrhu okrupnjavanja te ponuditelj koji prihvati najveću cijenu postignutu u natječaju za to zemljište.
Za uspostavu i razvoj programskog rješenja za prijavu na natječaj za zakup i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta (eZakup) u državnom proračunu osiguran je iznos od 1,04 milijuna kuna s PDV-om.