Prilikom izrade Strategije za sprječavanje korupcije do 2030. uzeti su u obzir rezultati mjerenja korupcije, odnosno percepcija javnosti, interna analiza, kao i dokumenti međunarodnih procjena korupcije
Plenković: Korupcija je fenomen protiv kojeg se kontinuirano borimo i mi, ali i druge zemlje
Korupcija je fenomen protiv kojeg se kontinuirano borimo i mi i brojne druge zemlje, poručio je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade s koje je u Sabor uputio Strategiju za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030.
Istaknuo je kako će Strategija biti provedena kroz tri godišnja akcijska plana te da ima precizno definirane prioritetne ciljeve - od jačanja institucionalnog okvira i jačanja transparentnosti do jačanja sustava javne nabave i podizanja široke svijesti o nužnosti borbe protiv korupcije.
Nacrtom prijedloga Strategije, stoji u dokumentu, inzistira se na snažnijoj afirmaciji uloge građana, civilnog društva i medija kao nezamjenjivih partnera tijelima javne vlasti u beskompromisnoj borbi protiv korupcije.
- Korupcija kao društveni fenomen ima snažan negativan učinak na vladavinu prava i povjerenje u institucije, kao i na gospodarstvo, demokratsku političku kulturu te društvo u cjelini. Ona nepobitno negativno utječe na gospodarsko blagostanje i prosperitet svih građana te su stoga aktivnosti usmjerene na prepoznavanje, sprječavanje i borbu protiv korupcije na svim razinama prioritet države i cijelog društva. Uključivanje građana, medija i civilnog društva u detekciju i praćenje koruptivnih rizika, kao pogled izvana, pomaže tijelima javne vlasti da rade odgovornije, transparentnije te da na odgovarajući način utječu na smanjenje mogućnosti korupcije - navodi se u Strategiji u kojoj je istaknuto kako su kao prvi korak u razvoju strateških rješenja za borbu protiv korupcije uzeli i rezultate mjerenja korupcije, odnosno percepciju javnosti, kao i dokumenti međunarodnih procjena korupcije.
Istraživanje Barometra o korupciji
Pa se pozivaju na istraživanje Eurobarometra o korupciji iz 2020. godine, prema kojem se Hrvatsku ubraja i među države članice Europske unije s najlošijim rezultatom o percepciji građana o korupciji. Ukupno 97 posto građana smatra kako je korupcija u zemlji raširena dok je prosjek u EU-u 71 posto. A 54 posto građana smatra kako korupcija utječe na njih osobno u svakodnevnom životu.
Na pitanje na kojem je području građanin najčešće primoran sudjelovati u korupciji, ispitanici na prvo mjesto stavljaju zdravstvo s 33,5 posto, a slijede lokalna samouprava s 15,5 posto, poduzetništvo s 13,4 posto i pravosuđe s 9,4 posto.
Vezano za povjerenje u institucije, u kontekstu borbe protiv korupcije, građani imaju najviše povjerenja u organizacije civilnoga društva odnosno civilni sektor, a najmanje u sudove, pučkog pravobranitelja i policiju.
- Uvažavajući činjenicu kako korupcija ipak pogađa sve građane i utječe na njihov svakodnevni život i formiranje mišljenja o stanju u društvu i politici, što je kamen temeljac svake demokracije, ne možemo zanemariti ovako visoke postotke zastupljene u svim ispitivanjima javnog mnijenja u Republici Hrvatskoj. Ovakvi brojevi nepobitno upozoravaju na nedostatak povjerenja građana u institucije i javnu vlast. Zajedničko je stajalište kako je smanjenje tog postotka cilj kojemu moramo težiti - stoji u navedenoj Strategiji.
Nacrt obuhvaća daljnje unaprjeđenje učinkovitosti borbe protiv korupcije, naglasio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, te razvoj institucionalnih, zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta.
Jača kontrola imovinskih kartica sudaca, diploma, sukoba interesa u zdravstvu.
- Fokus Strategije prvenstveno je na prevenciji korupcije. U provedbi pet ciljeva predviđene su 94 mjere - rekao je Malenica novinarima nakon sjednice Vlade.
Predloženi ciljevi obuhvaćaju antikorupcijske mjere u području lokalne i područne samouprave, pravosuđa, sporta, zdravstva, obrazovanja i znanosti, sustava javne nabave, financijskog sustava, kao i mjere mehanizama jačanja svijesti o štetnosti korupcije na svim razinama djelovanja.
Iz same Strategije je ministar istaknuo transparentnije imenovanje u tvrtkama u jedinicama lokalne samouprave, etički kodeks na lokalnoj razini i mehanizme za snažnije sprječavanje sukoba interesa i koruptivnih rizika, što znači da svi članovi predstavničkih tijela moraju prijavljivati svoje poslovne odnose s tom jedinicom lokalne samouprave.
Kad je riječ o imovinskim karticama sudaca predviđa se unaprjeđenje sustava same kontrole, a u području obrazovanja digitalna evidencija o studentima, digitalizacija diploma i njihova kvalitetnija provjera.
Mjere koje se odnose na zdravstvo vezane su za sprječavanje sukoba interesa kod osoblja koje istodobno radi u privatnom i javnom zdravstvu, podizanje svijesti o štetnosti medicinskog osoblja, a strategija predviđa i donošenje zakonodavnog okvira koji će urediti pitanje lobiranja.
Na predloženoj strategiji radila je radna skupina sastavljena od predstavnika tijela javne vlasti i širokog kruga zainteresiranih dionika iz civilnog sektora, medija, akademske zajednice, privatnog sektora i sindikata te Savjeta za sprječavanje korupcije.