Anon je portal koji je od 1. siječnja 2025. u funkciji i na kojem objavljuju sve prvostupanjske i drugostupanjske odluke sudova, a optuženicima su u njemu podaci anonimizirani, tako da im algoritam ime i prezime te nadimak zamjenjuje uvijek novim izmišljenim slovima. Softver koji to automatizirano radi platili su 160.875 eura iz europskih fondova, a ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije kaže da je anonimizacija sudskih odluka i brisanje/mijenjanje osobnih podataka u njima rađena u suradnji s Vijećem Europe i prema preporukama Europske komisije. Anon je objavio oko 66.000 presuda i sudskih odluka.
Prije uvođenja anonimizacije ministarstvu je mišljenje poslao i Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda, u čijoj je nadležnosti to pitanje bilo dosad.
Dobronić je u svojem dopisu istaknuo da već postoje određene smjernice Vrhovnog suda vezano za anonimizaciju, kao i da zemlje unutar EU o tome imaju različit stav. Zemlje kontinentalnog prava uglavnom anonimiziraju odluke uz neke iznimke, a zemlje "common lawa" to uglavnom ne čine. Osobno je propisao da se kod sudskih odluka koje se tiču djece, a povodom sporova između roditelja, mora obaviti totalna anonimizacija tako da se ni u uvodu praktički ne spominju ničiji inicijali. To je učinio nakon što su ga upozorili da u malim sredinama u kojima se ljudi međusobno dobro poznaju već samo na temelju jednog inicijala građani mogu prepoznati o kome se radi. Svoje i odluke svojih prethodnika poslao je ministarstvu.
Smatra da su se Pravilnikom stvari počele rješavati kao da ničega dosada nije bilo. Odluku o tome hoće li ipak uvažiti određenu, raniju praksu, prepustio je ministru.
- Kad se ovako generalno propisuje anonimizacija bez ikakve iznimke, onda treba voditi računa i o načelnoj primjedbi koju često ističu protivnici anonimizacije. Dakle, oni ističu ne samo da su sudske rasprave u načelu javne nego i da upravo objava konkretnih imena stranaka može u mnogo većoj mjeri omogućiti široj javnosti potrebnu kontrolu rada sudova, odnosno provjeru postupaju li sudovi u istim situacijama jednako prema svim građanima. Šira javnost to će moći utvrditi samo ako zna ime i prezime konkretne medijski eksponirane ličnosti i rezultat nekog njezina spora jer će samo tad moći usporediti rezultat postupka s rezultatom postupka u odnosu na neku drugu, široj javnosti nepoznatu stranku, a čije će ime također biti objavljeno - naveo je Dobronić.
Napomenuo je da je riječ o složenom problemu kojega otežava objava presuda na internetu kao i činjenica da je već dulje vrijeme na snazi Opća uredba o zaštiti osobnih podataka.
Ministar Habijan kazao je da je još 2020. u Izvješću o vladavini prava koje Europska komisija periodički objavljuje za sve zemlje članice EU, i čiji je jedan od elemenata javna dostupnost sudskih odluka, Hrvatska bila najlošija od svih zemalja članica EU.
- Što je smisao i cilj anonimizacije sudskih odluka na Anonu? To je prije svega transparentnost i dostupnost svih sudskih odluka. Portal Anon nije zamišljen da bi bio primarno alat nekome tko se bavi, recimo, medijima, novinarstvom. On je zamišljen da bude dostupan dionicima u pravosudnom sustavu da bi lakše radili svoj posao. Ono što ostaje kao alat za svu ostalu populaciju je, recimo, e-ročišnik, gdje i dalje vidite na stranicama sudova pod punim imenom i prezimenom koje je ročište taj dan, u koliko sati i pod kojim sudskim brojem. Druga je stvar e-predmet ili e-spis - pojašnjavao je ministar Habijan.
Na pitanje zašto mijenjaju inicijale odgovorio je kako je to sukladno preporukama EK te da je istu praksu odnedavno uveo Europski sud pravde.