Hrvatsko novinarsko društvo (HND) do daljnjega obustavlja suradnju s Ministarstvom pravosuđa po pitanju SLAPP tužbi jer ih to ministarstvo ignorira u radnoj skupini koja se bavi neosnovanim tužbama protiv novinara kojima se guši glas kritike u javnosti
"Prekidamo suradnju s Ministarstvom pravosuđa i sa svim državnim tijelima po pitanju SLAPP-a zato što se to ministarstvo ponaša ignorantski prema nama kao krovnoj novinarskoj organizaciji u Hrvatskoj i osniva radnu skupinu o SLAPP-u, a da nitko tko je povezan s novinarskom profesijom o tome nije obaviješten", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HND-a Hrvoje Zovko.
Riječ je o radnoj skupini koja se bavi SLAPP tužbama, koje pokreću moćni pojedinci protiv novinara kako bi spriječili slobodu izražavanja u pitanjima od javnog interesa.
Zovko je poručio da HND zahtijeva sudjelovanje u toj radnoj skupini na ravnopravnoj osnovi.
Isto tako zahtijeva od Ministarstva kulture i medija da ga uključe u radnu skupinu koja se bavi distribucijom tiska.
"Ne može se dogoditi da usput saznamo da je formirana nekakva radna skupina koja će objaviti tender za izbor najpovoljnije ponude za distribuciju tiska, da su u toj radnoj skupini predstavnici HUP-a, odnosno poslodavaca, a nas nema. To tako više neće ići, što se nas tiče", poručio je Zovko.
Nije isključeno, dodao je, da će HND odluku koju je donio prema Ministarstvu pravosuđa primijeniti i prema Ministarstvu kulture i medija.
Osvrnuo se i na nedavni zahtjev dekana Fakulteta političkih znanosti (Daria Nikića Čakara) da portal srednja.hr povuče jedan objavljeni novinarski tekst.
"Ne znam što bi čovjek rekao je li to skrivena kamera, je li to stvarno moguće i je li taj čovjek i dalje na tom mjestu", upitao se predsjednik HND-a.
Glavna tajnica HND-a Melisa Skender referirala se na nedavno objavljeni izvještaj Međunarodne misije Media Freedom Rapid Responsa (MFRR) o stanju slobode medija u Hrvatskoj.
Zastarjelo medijsko zakonodavstvo s problematičnim odredbama, kompromitirana neovisnost HRT-a, visoka učestalost SLAPP-ova, ekonomski i politički pritisci te brojni verbalni napadi na novinare od najviših državnih dužnosnika, kao i otežan pristup informacijama, ključni su nalazi tog izvještaja.
"Problem je i transparentnost vlasništva medija. Europski akt o slobodi medija propisuje da vlasništvo medija mora biti transparentno dok mi u RH imamo institut tajnog vlasništva, kako je to definirano Zakonom o trgovačkim društvima, a koji se odnosi i na medije", rekla je glavna tajnica.
Ustvrdila je kako statuti medija ne funkcioniraju, kao i da je urednička neovisnost ugrožena pritiscima oglašivača, ali i političkim pritiscima koji vode i do netransparentnog oglašavanja državnih tvrtki koje su među pet najjačih oglašivača.
Izvješće, istaknula je, donosi i preporuke, među kojima je reforma zakona o medijima u skladu s europskim aktom o slobodi medija, a rok je kolovoz ove godine.
Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara, ustvrdila je da je izvještaj katastrofalan i da je nevjerojatno da 2025. u jednoj zemlji EU-a nema točke u medijskom sektoru koja zapravo nije apostrofirana kao problematična.
24sata © 2026
