Trump želi iransku naftu: 'Mogli bismo zauzeti Harg vrlo lako...'

Pomorci u Perzijskom zaljevu traže pomoć u jeku rata s Iranom

Telefonske linije za pomoć pomorcima preplavljene su porukama posada zapelih u Perzijskom zaljevu zbog rata na Bliskom istoku, koje očajnički traže repatrijaciju, odštetu i obnovu zaliha na brodu, piše France Presse.

"Pišem vam kako bih vas hitno obavijestio da se naš brod trenutačno suočava s kritičnom situacijom u pogledu zaliha i zdravstvenog stanja člana posade", stoji u e-mailu koji je pomorac 24. ožujka poslao timu za podršku Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF). U poruci upućenoj službi za pomoć dodaje se: "Potrebna je hitna dostava hrane, pitke vode i osnovnih potrepština za posadu."

ITF navodi da je primio više od tisuću e-mailova i poruka od pomoraca zapelih oko Hormuškog tjesnaca i šire u regiji otkako je rat protiv Irana eskalirao. Rat je počeo 28. veljače američko-izraelskim napadima na Iran koji je uzvratio napadima na Izrael i infrastrukturu zemalja u Zaljevu.

Bombardiranje

Neki su tražili pojašnjenje svojih prava tijekom plovidbe ratnom zonom, dok su drugi slali videozapise bombardiranja u neposrednoj blizini svojih brodova, tražeći pomoć federacije da napuste plovilo, prema dokumentima ITF-a u koje je AFP imao uvid.

"Situacija je izvanredna, vlada velika panika", rekao je za AFP Mohamed Arašedi, mrežni koordinator ITF-a za arapski svijet i Iran, zadužen za obradu zahtjeva pomoraca u regiji, opisujući stanje kao "uistinu šokantno".

"Primam pozive pomoraca u dva, tri sata ujutro. Zovu me čim dobiju pristup internetu", rekao je Arašedi u srijedu telefonski iz Španjolske. "Jedan me pomorac nazvao u panici govoreći: 'Ovdje nas bombardiraju. Ne želimo umrijeti. Molim vas, gospodine, pomozite nam. Izvucite nas odavde'."

Prema podacima UN-ove agencije za pomorstvo (IMO), oko 20.000 pomoraca trenutačno je zapelo u Zaljevu, a najmanje osam pomoraca ili lučkih radnika poginulo je u incidentima u regiji od 28. veljače. Sva je korespondencija podijeljena s AFP-om uz uvjet anonimnosti jer linija za pomoć jamči povjerljivost.

Prava u ratnoj zoni

Međunarodni pregovarački forum (IBF), globalno tijelo za radne odnose u pomorstvu, proglasilo je to područje ratnom zonom. To pomorcima obično daje iznimna prava, uključujući repatrijaciju o trošku tvrtke i dvostruku plaću za one koji rade na brodovima obuhvaćenim IBF ugovorima — što je oko 15.000 plovila diljem svijeta.

Unatoč tome, mnogi pomorci — osobito na brodovima bez takvih ugovora — prijavljuju poteškoće s povratkom kući. U e-mailu poslanom ITF-u 18. ožujka, jedan pomorac navodi da operater broda ignorira zahtjeve posade za odlaskom, tvrdeći da nema letova iz Iraka i odbijajući alternativne rute.

"Prisiljavaju nas da nastavimo radnje s teretom i pretovare s broda na brod čak i kada izrazimo zabrinutost za sigurnost u području koje nalikuje ratnoj zoni. Drže nas u položaju bez opcija", stoji u e-mailu.

Međunarodna mreža za dobrobit i pomoć pomorcima (ISWAN), još jedna organizacija s linijom za pomoć, priopćila je u srijedu da je od početka rata zabilježila "porast poziva i poruka od 15 do 20 posto", pri čemu se trećina odnosi na probleme s repatrijacijom.

16 dolara dnevno

Drugi veliki razlog za nezadovoljstvo pomoraca su plaće. "Oko 50 posto e-mailova koje primamo tiče se plaća", rekao je Lucian Craciun, član ITF-ovog tima u Londonu. Dodao je da mnogi pomorci odlučuju ostati na brodu unatoč opasnim uvjetima jer si ne mogu priuštiti odlazak.

U jednom e-mailu pomorac pita hoće li mu dnevnica porasti sa 16 na 32 dolara zbog boravka u ratnoj zoni. ITF ističe da tako niske plaće ukazuju na to da brodovlasnici nemaju radne ugovore koji osiguravaju pristojna primanja.

Pomorci bez takvih ugovora posebno su ugroženi jer njihovi ugovori često ne pokrivaju rad u ratnim zonama, a vlasnici obično ne odgovaraju na upite organizacija poput ITF-a. U takvim slučajevima, ITF se obraća državama zastave ili lučkim vlastima države u kojoj se brod nalazi. Arašedi je napomenuo da su mnogi takvi slučajevi u Zaljevu i dalje neriješeni.

Kriza na Bliskom istoku drži cijene nafte na povišenim razinama

Cijene su nafte prošloga tjedna blago porasle, no tijekom tjedna su znatno oscilirale, ovisno o tome jesu li vijesti ukazivale na popuštanje ili eskalaciju krize na Bliskom istoku.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 0,3 posto, na 112,57 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,3 posto, na 99,64 dolara. To su najviše razine cijena od srpnja 2022. godine, kada je tržište bilo uzdrmano ratom između Rusije i Ukrajine.

Posljednjih tjedana, pak, cijene na povišenim razinama podržava kriza na Bliskom istoku.

Predsjednik SAD-a Donald Trump poručio je prošloga tjedna da Iran mora pristati na dogovor o završetku rata ili će napadi SAD-a i Izraela biti još žešći.

Iranci, pak, poručuju da je američki prijedlog za prekid borbi 'jednostran i nepravedan' i, uz rijetke iznimke, i dalje ne dozvoljavaju prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac, što podržava cijena nafte na povišenim razinama.

Trump je u četvrtak ponovno pomaknuo rok koji je bio odredio Iranu za otvaranje Hormuškog tjesnaca, ovaj put za 10 dana. Ako do tada tjesnac ne bude otvoren, SAD će napasti iransku energetsku infrastrukturu.

Teheran, pak, inzistira da tjesnac nije zatvoren, da je tranzit dozvoljen brodovima 'prijateljskih zemalja'.

„Blokada Hormuškog tjesnaca 'izbacila' je do sada s tržišta oko osam milijuna barela nafte dnevno, a u opasnosti je i puno veća količina, pa se premija na geopolitički rizik vjerojatno neće značajnije smanjiti”, pišu analitičari ING-a Ewa Manthay i Warren Pattersson u osvrtu na situaciju na tržištu.

Sve u svemu, i ovoga se tjedna, kažu analitičari, očekuje nesigurno trgovanje, a cijene će ovisiti o tome ukazuju li vijesti o krizi na Bliskom istoku na smirivanje ili zaoštravanje situacije.

Ponajviše zbog krize na Bliskom istoku, cijene barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine više od 80, a na američkom tržištu gotovo 75 posto.

'Mogli bismo Harg zauzeti vrlo lako'

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u intervjuu za Financial Times (FT) objavljenom u nedjelju da želi "uzeti naftu u Iranu" te da bi američke snage mogle zauzeti otok Harg, središte iranskog izvoza nafte, prenose Reuters i BBC.

"Da budem iskren, najdraže bi mi bilo uzeti naftu u Iranu, ali neki glupi ljudi u SAD-u kažu: 'Zašto to radite?'. Ali to su glupi ljudi", rekao je američki predsjednik za FT.

Taj bi potez mogao značiti zauzimanje Harga, signalizirao je Trump.

"Možda ćemo zauzeti otok Harg, a možda nećemo. Imamo puno opcija", kazao je Trump u intervjuu, istaknuvši da bi zauzimanje značilo i dugoročniji ostanak američkih snaga na otoku, prenosi BBC.

Na pitanje o iranskim obrambenim snagama na otoku, američki predsjednik izjavio je da misli da "nemaju nikakvu obranu".

"Mogli bismo ga (Harg) zauzeti vrlo lako", kazao je Trump.

Predsjednikovi komentari uslijedili su nakon što je još 3.500 američkih vojnika pristiglo na Bliski istok dok rastu strahovanja da bi daljnja eskalacija mogla američke snage izložiti iranskim napadima,

Trump je dodao da neizravni pregovori između SAD-a i Irana preko pakistanskih "izaslanika" dobro napreduju, ali odbio je komentirati je li skoro primirje moguće.

"Dogovor bi mogao biti postignuti prilično brzo", rekao je američki predsjednik u intervjuu, prema izvješću BBC-a.

Već sredinom ožujka američke snage izvele su veliki ciljani napad na Harg, pogodivši preko 90 iranskih vojnih meta, izvijestilo je tada Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM).

Otok je od Hormuškog tjesnaca udaljen oko 500 kilometara prema sjeverozapadu, a na njemu je smješten najveći iranski naftni terminal preko kojeg Teheran izvozi 90 posto svoje nafte.

U raketnom napadu ubijen pripadnik UN‑ove mirovne misije

Mirovna misija Ujedinjenih naroda u Libanonu (UNIFIL) priopćila je u ponedjeljak da je jedan njezin pripadnik poginuo u eksploziji projektila na položaju u južnom Libanonu u nedjelju. Drugi je pripadnik teško ranjen, stoji u priopćenju objavljenom rano u ponedjeljak.

"Ne znamo porijeklo projektila. Pokrenuli smo istragu kako bismo ustanovili sve činjenice", dodaju iz UNIFIL‑a.

Eksplozija se dogodila na UNIFIL‑ovom položaju u blizini sela Adchit al-Qusayr na jugu Libanona, nedaleko od granice s Izraelom. Na tom se području izraelska vojska već gotovo mjesec dana bori s Hezbolahom.

UN‑ova misija proteklih se godina nekoliko puta našla na nišanu obiju strana, podsjeća Reuters.

Početkom ožujka oružane snage Gane objavile su da je sjedište ganskog mirovnog bataljuna Ujedinjenih naroda u Libanonu pogođeno raketnim napadima u kojima su teško ozlijeđena dva vojnika.

Izraelska vojska naknadno je priznala da su projektili ispaljeni iz njezinog tenka toga dana pogodili UN‑ov položaj u južnom Libanonu, ozlijedivši ganske pripadnike mirovne misije.

Prema navodima izraelske vojske, njezini su pripadnici odgovarali na protutenkovski projektil Hezbolaha, koji je ozlijedio dva izraelska vojnika.

"Još jednom pozivamo sve dionike da ispunjavaju svoje obveze prema međunarodnom pravu i da u svakom trenutku osiguravaju sigurnost i zaštitu UN‑ovog osoblja i imovine, uključujući suzdržavanjem od akcija koje bi mogle u opasnost dovesti pripadnike mirovne misije", objavio je UNIFIL.

Libanon je uvučen u rat na Bliskom istoku kad je Hezbolah ispalio rakete na Izrael 2. ožujka, iskazujući solidarnosti s Teheranom, dva dana nakon što su Izrael i SAD napali Iran. Napad Hezbolaha bio je okidač za novu izraelsku ofenzivu protiv te skupine, napominje Reuters.

Hrvatski pripadnik mirovne misije evakuiran je iz Libanona 12. ožujka u sklopu operacije izvlačenja njemačkih vojnika koju je pokrenula SR Njemačka, izvijestili su tada iz Ministarstva obrane.

Pakistan je spreman biti domaćin iransko-američkim mirovnim pregovorima

Pakistan je spreman biti domaćin pregovora između SAD-a i Irana idućih dana, rekao je pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar u nedjelju, a prenosi njemačka agencija dpa.

"Pakistanu će biti čast da bude domaćin i posrednik u pregovorima između dviju strana u sljedećim danima u svrhu sveobuhvatnog i dugotrajnog rješenja tekućeg sukoba", priopćio je ministar, dok američko-izraelski rat s Iranom ulazi u svoj drugi mjesec.

Dar nije otkrio druge detalje vezano uz vremenski okvir pregovora, no rekao je da su i SAD i Iran izrazili povjerenje u ulogu Islamabada.

Do najave dolazi nakon sastanka ministara vanjskih poslova Pakistana, Saudijske Arabije, Turske i Egipta u sklopu nastojanja da se dvije strane približe pregovaračkom stolu.

"Ministri vanjskih poslova potvrdili su jedinstvo kako bi obuzdali situaciju, smanjili rizik od vojnih eskalacija i stvorili uvjete za strukturirane pregovore između relevantnih strana", navodi se u priopćenju.

Dar je rekao da su kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi i glavni tajnik UN-a, Antonio Guterres također izrazili podršku mirovnoj inicijativi.

Rekao je da se Pakistan i dalje aktivno angažira s američkim vodstvom u sklopu nastojanja za deeskalaciju situacije i pronalaženje mirnog rješenja sukoba.