Europski akt o slobodi medija (EMFA) ključan je i za hrvatski medijski sustav, no tek treba vidjeti kako će se primjenjivati na nižim razinama, rečeno je u ponedjeljak na okruglom stolu o primjeni EMFA-e održanom u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj. Skup su otvorili voditeljica Predstavništva EK u Hrvatskoj Zrinka Ujević i pročelnik Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta (HKS) Danijel Labaš, istaknuvši veliki značaj EMFA-e za hrvatsku medijsku scenu, a predsjednik Vijeća za medije i ravnatelj Agencije za medije Josip Popovac novu je europsku regulativu ocijenio "malim remek djelom regulacije".
"Europski akt o medijskim slobodama dio je zakonodavne trilogije - Akta o digitalnim uslugama (DSA), Akta o umjetnoj inteligenciji (AI act) i Akta o slobodi medija (EMFA). Ono što je možda najvažnije jest način na koji Akt o slobodi medija definira profesionalne medije i radi onu finu distinkciju između kanala komunikacije i medija'', kazao je Popovac. Ocijenio je i da su, u doba informacijskih poremećaja - širenja lažnih vijesti i dezinformacijskih kampanja, urednički vođeni mediji utemeljeni na profesionalnom radu ključni za očuvanje medijskog sustava i informiranje građana.
"Takvi mediji su glavni stup demokracije. Nažalost danas su u krizi, ali mislim da Akt o medijskim slobodama donosi brigu i pažnju koju sve države moraju imati prema svojim medijskim sustavima te mislim da će biti veliki doprinos u očuvanju našeg europskog načina života'', kazao je Popovac.
Čović Vidović: Različita nacionalna pravila stvarala pravnu nesigurnost i otežavala rad medijima
Zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i voditeljica medija Andrea Čović Vidović istaknula je kako su mediji u EU prije donošenja EMFA-e poslovali prema različitim nacionalnim pravilima što je, između ostaloga, stvaralo pravnu nesigurnost i otežavalo rad medijskim kućama koje djeluju u više država. Kao najvažnija područja koja definira Europski akt o slobodi medija istaknula je uredničku slobodu i zaštitu novinara, neovisnost javnih medija, transparentnost vlasništva i financiranja medija te nova tržišna pravila uključivši i ona koja mediji trebaju ostvariti prema velikim internetskim platformama.
Članica Vijeća za medije i nacionalna koordinatorica projekta "Novinari su važni" Vijeća Europe Jasna Vaniček-Fila istaknula je kako je hrvatskim zakonom o provedbi EMFA-e, koji je stupio na snagu krajem ožujka, Agencija za medije kojom upravlja Vijeće za medije postala nadležna za primjenu Europskog akta o slobodi medija.
"Time se njezina nadležnost proširuje i na područje medija uređeno Zakonom o medijima, uključujući novinske nakladnike i tiskane medije te uz zadržavanje nadležnosti u području elektroničkih medija'', kazala je Vaniček Fila, dodavši i kako je i novi zakon o medijima u izradi.
Naglasila je i kako odredbe EMFA-e dodatno štite uredničku neovisnost i novinarske izvore te da povećavaju transparentnost vlasništva nad medijima. Posebno je istaknula na koje sve načine Europski akt o slobodi medija osigurava neovisno financiranje javnih medija, njihovu uredničku i funkcionalnu neovisnost te određuje način imenovanja i razrješenja upravljačkih tijela javnih medijskih servisa – HRT-a i Hine.
"Vijeće za medije sada je dobilo izričitu nadležnost nadzora nad postupcima imenovanja upravljačkih tijela HRT-a i Hine, što je ključna novina'', kazala je Vaniček Fila. Osvrnula se i na novosti koje se odnose na korištenje umjetne inteligencije u objavljivanju sadržaja u hrvatskim medijima.
Obveza označivanja sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom
"Novim zakonom propisuje se obveza za pružatelje medijskih usluga, elektroničkih publikacija i platformi za razmjenu videozapisa da moraju označiti sadržaj koji objavljuju kada je na bilo koji način generiran umjetnom inteligencijom. Ovo je specifičan hrvatski doprinos koji ide iznad minimalnih zahtjeva EMFA-e", kazala je. Zaključila je i kako mediji, primjenom EMFA-a, mogu dobiti pomoć europskih institucija kada velike internetske platforme neopravdano uklanjaju medijski sadržaj.
Predsjednica Hrvatskog društva katoličkih novinara i profesorica na Odjelu komunikologije HKS-a Suzana Peran izrazila je zadovoljstvo usvajanjem Zakona o provedbi EMFA-a te otvaranjem javnih rasprava o tome zakonu koje uključuju i novinare.
"Zakoni su jedno, a svjesni smo da su provedbe nešto drugo i upravo na toj razini provedbe smatram da novinari i urednici trebaju biti bolje upoznati sa zakonodavnim okvirom", kazala je Peran. Dodala je i kako smatra da odredbe EMFA-e donose puno pozitivnih pomaka za novinare - jačanja neovisnosti uredničkih odluka do zabrane različitih ekonomskih, političkih i drugih pritisaka, ali i da je pitanje kako će biti primjenjivane u realnom medijskom sustavu.
"Sve se treba to provesti na nižoj razini, da ne ostane samo na nekim visokim aktima. Možemo reći da je EMFA izvanredan alat, ali je ključna stvar provedba na nižim razinama", kazala je Peran.
Okrugli stol organizirali su Centar za medijsku pismenost Hrvatskog katoličkog sveučilišta (CMP HKS), Predstavništvo EK u Hrvatskoj, Agencija za medije i Hrvatsko društvo katoličkih novinara, a moderirao ga je profesor i voditelj CMP HKS-a Igor Kanižaj.