Danas je najsretniji dan za Hrvatsku tijekom ove epidemije. Dogodila se velika stvar - došlo nam je cjepivo. Daljnja distribucija ide prema županijskim zavodima i prema domovini za starije i nemoćne, ovisno o potrebama koje su prije izrazili - rekla je Dijana Mayer, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) koja je gostovala u Novom danu, piše N1.
U subotu ujutro u Hrvatsku su stigle prve doze Pfizerovog cjepiva.Organiziran je i transport cjepiva prema županijskim zavodima.
- Cjepivo se nakon odmrzavanja može koristiti sljedećih šest dana. Prenosi se pingvinima u normalnim hladnjacima. Šest dana je sasvim dovoljno da se cjepivo i distribuira i aplicira, a sutra će se krenuti s prvim cijepljenjem, rekla je Mayer. Za male doze nisu potrebni kamioni - 'Dovoljni su mali frižideri s pingvinima', rekla je, dodajući da će se i ovo cjepivo transportirati kao i druga cjepiva.
Istaknula je kako je jako veliki broj ljudi angažirano u proces cijepljenja koji počinje od nedjelje.
- Imamo jako puno epidemiologa, zdravstvenih radnika, medicinskih sestara, djelatnici županijskih zavoda, djelatnici obiteljske medicine, rekla je Mayer. Druga doza cjepiva trebala bi doći u tjednu između Božića i Nove godine, točan datum ne mogu reći. Vjerujemo da će druga doza doći do Nove godine, a komentirala je i koje bi sljedeće cjepivo moglo biti odobreno i koje bi moglo stići u Hrvatsku.
- Njaizglednije je da će stići Modernino cjepivo. To je isto mRNAcjepivo, proizvedeno istom tehnologijom, rekla je Mayer.
Neki stručnjaci navode da je potrebno procijepiti 70 posto populacije da bi se suzbilo širenje virusa, a Mayer ističe da je potrebno postići što veću procijepljenost kako bi postigli kolektivni imunitet.
- Što se cijepi veći postotak stanoviništva, manja je mogućnost širenja virusa, odnosno, imat ćemo manji broj zaraženih. Ako ih se cijepi manje, bit će manje osoba zaštićeno i onda postoji veća vjerojatnost prijenosa bolesti i veći broj zaraženih. Apeliramo na građane da se pridržavamo tog postotka od 70 posto i nastojimo postići taj postotak procijepljene populacije, rekla je Mayer. Dodala je da svakodnevni podaci o broju zaraženih i preminulih ukazuju na ozbiljnost bolesti.
- Važno je da se cijepi što veći postotak, to je tzv. kolektivni imunitet. Što se više populacije procijepi, mogućnost širenja virusa je manaj. Oni koji se cijepe, stvorit će antitijela i neće bit dozvoljeno virusu da prijeđe s čovjeka na čovjeka, kazala je.
Cjepivo je pomoglo u sprječavanju širenja bolesti i jedno je od najvećih medicinskih uspjeha.
- Svjedoci smo iz godine u godinu da nam pojedine skupine otežavaju posao i cijepljenje nam postaje sve veći i veći izazov. Cijepljenjem sebe štitimo ne samo sebe, nego i ostale. Trebamo misliti na druge i one građane koji se ne mogu cijepiti, kazala je Mayer.
Cjepivo je proizvedeno u jako kratkom roku, što kod drugih izaziva sumnju.
- Svjedoci smo napretka znanosti. Imamo iskustva od prethodnog SARS-a i MERS-a, od pretkliničkih ispitivanja u laboratorijima. Neke faze kliničkih ispitivanja mogu se raditi paralelno i to je ratlog zašto se ovo cjepivo tako relativno brzo razvilo. Ako gledamo korake, od pretklinočke faze do četvrte faze kliničkih ispitivanja protekne tri i više godina, ali ovo cjepivo je razvijeno u tako kratkom roku upravo zbog toga što smo imali prethodna iskustva, odnosno prethodna znanja, kaže Mayer.
Nadodala je kako je u ovom trenutku cjepivo jedina stvar koja nam može pomići u obrani od SARS-CoV-2. Osvrnula se i na nuspojave izazvane cijepljenjem protiv koronavirusa, ističući da su sve nuspojave koje su se javile bile blage.
- Kod kliničkih ispitivanja svaka nuspojava kod svakog pojedinca se bilježi. Ako pojedinac navede da je imao glavobolju, glavobolja se bilježi. Svaka nuspojava koju pacijent navede tijekom ili nakon ispitivanja se bilježi. Za sada znamo da su to blage nuspojave, a može se javiti umor, glavobolja, bolno mjesto uboda, malaksalost, slabost, ali to sve spada u blage nuspojave. Bile su alergijske reakcije i na to posebno moramo obratiti pozornost jer sada u prvom valu i inače nećemo cijepiti koje su imale anafilaktičku reakciju ili na neko prijašnje cjepivo ili ako znamo da su sklone alergijskim reakcijama. To ne uključuje alergijsku reakciju na hranu ili prašinu nego na lijekove, pojasnila je Mayer i za kraj dodala:
- Da se javila bilo kakva ozbiljna nuspojava cjepivo ne bi bilo odobreno, nadodala je.