Guverner Željko Rohatinski pustio je na tržište 180,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,499 kuna kako bi stabilizirao tečaj kune prema euru. Obavijestili su o tome javnost priopćenjem u ponedjeljak jer je tečaj skočio na 7,504 kune za jedan euro.  To je prvi put da je euro ojačao iznad 7,5 kuna još od 2. ožujka 2005. godine. Ovim je potezom HNB povukao 1,35 milijardi kuna s tržišta i tako stabilizirao kunu. To je već druga intervencija središnje banke ove godine. S obzirom da je Rohatinski već više puta izjavljivao da mu je jedan od osnovnih zadaća održavanje stabilnosti kune naspram eura koji utječe na stabilnost čitavog našeg gospodarskog sustava, ovakav potez je bio i očekivan. 

'Tečaj će ostati na stabilnih 7,5 kuna'

Ekonomski analitičar Damir Novotny je pojasnio da je euro ojačao jer se za njim povećala potražnja na domaćem tržištu.

- Banke i velike kompanije imaju veliku potražnju za eurima zbog svojih kredita koje imaju u drugim zemljama. Otuda velika potražnja za devizama. Istovremeno je priljev deviza bio manji od očekivanog, odnosno turistička sezona nije donijela onoliko deviza koliko se očekivalo, pa je zato kuna oslabila – rekao je.

Novotny smatra da HNB ima dovoljno mehanizama za stabilizaciju kune, prije svega deviznih rezervi, i da će održavati tečaj na stabilnih 7,5 kuna. Iako su se posljednjih tjedan dana pojavili strahovi da će država uskoro morati pripomoći i građanima koji imaju kredite vezane uz eure, Novotny smatra da nema mjesta strahu, jer HNB može izravno utjecati na tečaj eura.

'Ovo nije kao franak, na euro se može utjecati'

Glavni ekonomski analitičar Splitske banke dodaje da nam dospijeva značajni dio inozemnog duga na naplatu pa raste potražnja za devizama, a da istovremeno imamo jako malo stranih investicija s kojima nam izvana izravno stižu devize u zemlju.

- Zato se smanjila ponuda eura na tržištu i bilo je za očekivati da će HNB intervenirati. Postoje najave da bi središnja banka mogla također i smanjiti kunsku likvidnost, a pritom ne smijemo zaboraviti i sve izraženije tenzije na međunarodnom tržištu. Jačanje eura naspram nacionalne valute je pogodilo i susjednu Mađarsku – kazao je Šantić. On se također ne boji divljanja eura i slaže se s kolegom Novotnyjem da HNB ima dovoljno prostora za intervenciju i stabilizaciju kune naspram eura.

- U kreditima vezanim uz švicarski franak situacija je bila drugačija jer je franak jačao naspram eura na vanjskom tržištu na kojem HNB nema utjecaj. Na euro se može utjecati – pojasnio je.