Nekoliko regija iz devet država članica, koje graniče s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom – Finske, Estonije, Latvije, Litve, Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske – posebno je pogođeno hibridnim ratovanjem, migracijama koje se koriste kao oružje, gospodarskim i trgovinskim poremećajima te demografskim padom.
EU ima više od 3500 km kopnenih granica s Rusijom i Bjelorusijom te gotovo 1500 km s Ukrajinom, a 600 km graniči s pomorskim bazenom Crnog mora koji također dijeli s Ukrajinom i Rusijom.
“Za ove regije, više nego bilo gdje drugdje u Europi, postoji jasna granica prije i poslije 24. veljače 2022. godine, kada je počela ruski agresivni rat”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Raffaele Fitto.
“Mjesta koja su nekoć bila izgrađena za normalan svakodnevni život - za prekograničnu kupovinu i turizam - sada se koriste za sigurnost, aktivnosti dvojne namjene, logistiku, dronove i hitnu podršku”, dodao je Fitto.
Strategija predviđa integraciju elektroenergetskih mreža baltičkih država u europsku mrežu, razvoj prekogranične infrastrukture za vodik te promicanje digitalnog umrežavanja i modernizacije prometnih mreža, uključujući višenamjenske ceste, željezničku i lučku infrastrukturu, kao i prekogranične veze s Ukrajinom i Moldavijom.