Europski proračun za idućih sedam godina trebao bi prema pregovorima iznositi 1730 milijardi eura, od čega će dio dobiti i Hrvatska koja je još uvijek u fazi "hvatanja koraka", rekao je premijer Andrej Plenković u utorak u Saboru, ističući da su Hrvatskoj najvažnija davanja u poljoprivredu i koheziju. 

“Još uvijek smo u fazi hvatanja koraka”, rekao je Plenković, naglasivši da je upravo europska politika kohezije najvažnija za razvoj zemlje i da će se ona i dalje provoditi na hrvatsku korist. 

“To je za sve one koji hrvatskim građanima govore da neće biti više europskih izvora financiranja. Naći će se valjda nešto i za Hrvatsku u tih 1730 milijardi eura kao što se našlo i dosad”, rekao je.

Plenković je u Saboru podnio izvješće o održanom redovitom sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu u lipnju, na kojemu su glave teme bile Ukrajina, Bliski istok, konkurentnost i globalni gospodarski izazovi te sljedeći višegodišnji financijski okvir (VFO).

“Kao vlada smo pokazali kad se ravnomjerni regionalni razvoj stavi kao jasan, čvrst prioritet na nacionalnoj razini, onda vidimo napredak, investicije, projekte, ulaganja”, kazao je premijer i dodao da je to “naša crvena linija” kada se radi o pregovorima o proračunu.

Pregovori o VFO-u za sljedeće proračunsko razdoblje od 2028. do 2034. godine su u tijeku, a postoji suglasnost među čelnicima država članica da se dogovor postigne do kraja ove godine kako bi se mogao početi provoditi od početka novog programskog razdoblja, 1. siječnja 2028. 

Predsjednik vlade istaknuo je da su 18 članica od 27 tzv. prijatelji kohezije, nasuprot kojih su veći kontributori, odnosno zemlje koje mahom većinski financiraju europski proračun, koje se “naravno zalažu za što manji ukupni iznos pa onda ako se smanji ukupni iznos, smanjit će se i nacionalna omotnica”. 

Posebna tema svih sastanaka je energetska sigurnost jer se na njoj temelji uopće budućnost europskog gospodarstva, nastavio je Plenković. 

“Nažalost, i dalje smo u potpunosti ovisni kao kontinent o uvozu nafte, plina i ugljena. Inteligentna, pravilna i pravodobna energetska tranzicija i ulaganja u nju mogu smanjiti tu ovisnost o drugim krajevima svijeta”, opisao je premijer rasprave sa sastanka Vijeća. 

“Jučer su cijene na svjetskim burzama bile više nego proteklog tjedna i to sve nameće ritam rasprava na razini EU-a”, poručio je zastupnicima u Hrvatskom saboru.

No ono što prema mišljenju predsjednika vlade čini Hrvatsku relevantnom na energetskoj karti Europe su ulaganja u LNG terminal na Krku, investicije u nove plinovode putem Repower EU, investicije koje je napravio Plinacro i daljnja ulaganja u Janaf. 

Premijer je još istaknuo da se na sastanku šefova država i vlada razgovaralo o proširenju, pri čemu Hrvatska ima jasnu i čvrstu poziciju za proširenje na susjedstvo, kao i Ukrajinu i Moldaviju, ali ne bez postignuća, zasluga i reformi.

“Nama je tu posebno važno da se vodi računa o BiH gdje su Hrvati konstitutivan narod”, zaključio je premijer.