U Hrvatskoj je prošle godine prodano 116.734 nekretnina u vrijednosti skoro 8,5 milijardi eura. Iako je broj kupoprodaja pao za skoro 13 posto u odnosu na 2021. godinu, kako su cijene rasle, vrijednost je viša za oko 500 milijuna eura. Vrijednost kupoprodaja iznosi 13 posto BDP-a.
Podaci su to iz najnovijeg Pregleda tržišta nekretnina za 2022. godinu koje zajednički izdaje Ekonomski institut Zagreb i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Državni tajnik Željko Uhlir je lani rekao da je čak pola kupoprodaja obavljena bez kredita, gotovinom. Pitali smo ga i je li prošle godine bio isti trend.
- To je podatak HNB-a i ja sam ga samo iznio, a za prošlu godinu nisam vidio taj podatak. Međutim, zbog ulaska u Schengen i prelaska na euro, očekujemo da je i lani približno polovica nekretnina kupljena gotovinom. Taj trend će se vjerojatno početi mijenjati – rekao je Uhlir.
Ako je pola kupoprodaja obavljeno gotovinom, to znači da je 58.367 kupaca imalo u gotovini 4,25 milijardi eura.
Za razliku od godine prije, kada su se najviše kupovala zemljišta, lanij je najviše prodano stanova/apartmana, njih 29.952, što čini više od četvrtine transakcija. Zatim slijedi prodaja poljoprivrednog zemljišta, građevinskog zemljišta, obiteljske kuće. Ali stanovi nose 43 posto vrijednosti svih transakcija.
Prema podacima iz publikacije, najviše prosječne cijene stanova/apartmana su u Rovinju(2.690 eura), Opatija (2.634 eura), Dubrovnik (2.558 eura), Split (2.547 eura), dok je Zagreb s prosječnim medijalnom cijenom od 1.929 euraa 54. mjestu. Skuplje su se apartmani/stanovi prodavali na niz priobalnih mjesta. Medijalne cijene ispod 500 eura za kvadrat su na istoku Hrvatske i u ruralnom području.
- Tamo gdje je teistička aktivnost veća, više su i cijene apartmana odnosno stanova- rekla je Ivana Račić, znanstvena suradnica Ekonomskog instituta koja je radila analizu.
U publikaciji se analizira i gdje su nekretnine najpriuštivije, odnosno najnepriuštivije. Analizirana je prosječna neto plaća i koliko kvadrata se može kupiti za godišnju plaću.
Više od 30 posto godišnjeg dohotka treba izdvojiti za kvadrat stana u mjestima: Gradac, Funtana, Baška Voda, Rovinj i Dubrovnik. Među prvih 82 najnepriuštivije jedinice lokalne samouprave od njih 170 koje su analizirane, nema niti jedne koja nije u priobalju! Zagreb je tek na 96. mjestu, odnosno, njegovi stanovnici su za prosječnu godišnju plaću mogli kupiti 6,7 kvadrata stana. U onih 20 koji su najnepriuštiviji, građani su za svoju godišnju plaću mogli kupiti između 2,3 i 3,9 kvadrata.
Najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, Obrovcu, Konjščini, Đurđenovcu, Pakracu, Dardi, Slunju, Belom Manastiru, Gospiću i Lipiku. U 20 onih koji imaju najpriuštivije nekretnine, građani su za godišnju plaću mogli kupiti između 11,7 i 21,8 metara stambenog prostora.
Najskuplji poslovni prostori su bili u Biogradu na Moru, najskuplje građevinsko zemljište je na srednjem i južnom Jadranu, poljoprivredno zemljište je također najskuplje na Jadranu, a najjeftinije u Slavoniji, stoji u analizi.