U petak će nova generacija maturanata proslaviti veliku prekretnicu - završavaju srednju školu, za dio njih i završetak formalnog obrazovanja. Prema trendovima, većina će ipak barem pokušati nastaviti obrazovanje, fakultet već odavno spada u “nešto što se podrazumijeva”. No nije to više pitanje statusnog simbola nego činjenice da je što dulje obrazovanje, pa i cjeloživotno obrazovanje, postalo očekivano. Drugo je pitanje dobivaju li mladi na fakultetima potrebno da već i prije diplome dođu do prvih poslodavaca. Koliko je potrebno povezati visoko obrazovanje i gospodarstvo, pokazuju inicijative na dijelu fakulteta, kako javnih tako i privatnih. Takvi su fakulteti sve popularniji upravo zbog toga što “guraju” praksu u studijske programe, forsiraju Erasmus programe učenja i prakse u inozemstvu, kao i direktno povezivanje studenata s poslodavcima. Obrazovne institucije u današnjem svijetu moraju biti fleksibilne, htjele to ili ne. Postavljanje novih kolegija, studija, programa, prilagođenih studentima, na uspješnim sveučilištima već je uobičajena praksa. Novi studij Filozofskog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike u Zagrebu definitivno je dobra vijest, kako u području širenja mogućnosti za studente, tako i za podizanje kvalitete, znanstvene i stručne, tih fakulteta.

Jedna od novih rang-lista svjetskih najboljih sveučilišta, “Center for World University Rankings”, pokazuje kako su četiri naša najveća sveučilišta, Zagreb, Osijek, Rijeka i Split, među 10 posto najboljih. Poboljšanje položaja sveučilišta dolazi i od ovakvih pomaka, no još je potrebno mnogo raditi da se mladima pruže kvalitetni uvjeti studiranja. A jedan od tih uvjeta je svakako i vizija te spremnost za promjene, umjesto gniježđenja po nepotrebnim katedrama.