Dok se globalna financijska tržišta još uvijek traže između inflacijskih pritisaka, geopolitičkih rizika i promjena monetarne politike, hrvatski mirovinski fondovi 2025. godinu zaključuju s brojkama koje jasno govore same za sebe. Od početka rada obvezni mirovinski fondovi svojim su članovima ukupno zaradili 11,3 milijarde eura dodane vrijednosti, potvrđujući dugoročnu otpornost i stabilnost sustava koji obuhvaća više od 2,4 milijuna građana.

Na kraju 2025. godine obvezni mirovinski fondovi pod upravljanjem su imali imovinu vrijednu 26,5 milijardi eura, što je u odnosu na prethodnu godinu rast od 3,2 milijarde eura, odnosno gotovo 14 posto. Riječ je o jednom od najznačajnijih godišnjih povećanja imovine od osnutka sustava.

Proteklu godinu obilježila je postupna stabilizacija globalnih tržišta kapitala, uz osjetno smanjenje volatilnosti u odnosu na prethodna razdoblja. Inflacijski pritisci su popuštali, a monetarne politike vodećih središnjih banaka počele su se prilagođavati novim uvjetima, što je pozitivno utjecalo i na dionička i na obveznička tržišta.

UNATOČ PADU BURZI Hanfa i UMFO: Mirovinski fondovi su otporni i stabilni

Posebno se istaknuo snažan rast tržišta u regiji. Kako ističe predsjednik Uprave Allianz ZB d.o.o. društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, i predsjednik UMFO-a Kristijan Buk, 2025. godina bila je izrazito povoljna za ulagatelje.

- Dolar je u odnosu na euro u 2025. godini izgubio preko 13 posto svoje vrijednosti. Što se tiče tržišta u našem okruženju, ona su rasla jako dobro – Slovenija gotovo 58 posto, Mađarska gotovo 50 posto, a naše tržište gotovo 25 posto. Na domaćem tržištu dogodio se i dodatni iskorak, jedan od njih je Žito, gdje je upisano 130 milijuna eura, te Tokić i Ingrad grupa. Sva tri izdanja bila su vrlo uspješna i danas imamo tri nove kompanije na burzi, što je iznimno pozitivan signal - rekao je Buk.

Dodaje kako makroekonomski pokazatelji također idu u prilog stabilnosti.

- Rast gospodarstva očekuje se oko 3 posto, tržište rada je stabilno – nezaposlenost iznosi 4,6 posto, pa se može reći da rade svi osim onih koji ne žele. Inflacija se kretala neujednačeno, ali se do kraja godine očekuje na razini od 3,7 posto, što jasno pokazuje stabilizaciju. Naši fondovi imaju dobre strategije i gledano u globalu – svi skupa stojimo dobro - rekao je. 

U takvom okruženju, nakon već iznimno dobrih 2023. i 2024. godine, mirovinski fondovi nastavili su ostvarivati među najbolje prinose od početka rada. U 2025. godini fondovi kategorije A ostvarili su prosječan godišnji prinos od 15,99 posto, dok prosječan prinos od osnutka iznosi 8,44 posto. Fondovi kategorije B zabilježili su godišnji prinos od 8,83 posto, uz prosječnih 5,54 posto od osnutka, dok je kategorija C ostvarila 2,08 posto u 2025., s prosječnim godišnjim prinosom od 3,25 posto od početka rada.

Struktura ulaganja ostala je konzervativna, ali fleksibilna. Obveznice su i dalje činile okosnicu portfelja s 14,9 milijardi eura ili 56,2 posto ukupne imovine. Istodobno je vidljiv značajan rast ulaganja u dionice, koja su do kraja prosinca dosegnula 6,5 milijardi eura, odnosno 24,4 posto imovine fondova. Od toga su domaće dionice činile 14 posto, a strane 10,4 posto imovine.

IZVJEŠĆE HANFE Hrvatski mirovinski fondovi rasli i lani, imali bolje prinose od američkih i švicarskih

Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,8 milijardi eura, dok su alternativni investicijski fondovi nastavili rasti i dosegli 612 milijuna eura. Povećan je i udio novca i depozita, koji su krajem godine činili 6,4 posto imovine, što fondovima daje dodatnu likvidnost u neizvjesnim tržišnim uvjetima.

Sustav obvezne mirovinske štednje nastavio je rasti i po broju članova. Krajem 2025. godine fondovi su imali više od 2,4 milijuna članova, 66 tisuća više nego godinu ranije. Najveći dio, oko 75 posto, i dalje je u kategoriji B, dok kategorija A okuplja 22 posto članova.

Raste i interes za dobrovoljnu mirovinsku štednju. Krajem godine osam otvorenih i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond imali su nešto više od 495 tisuća članova, uz godišnji rast od 6,1 posto. Neto imovina DMF-ova dosegla je 1,66 milijardi eura, što je gotovo 14,5 posto više nego godinu ranije, uz prinose koji su se kretali od 1,6 do čak 16 posto.

Važan iskorak ostvaren je i u sustavu isplate mirovina iz drugog stupa. Krajem 2025. mirovinska osiguravajuća društva proširila su ponudu, omogućivši korisnicima izbor između indeksiranih i neindeksiranih mirovina. Prema podacima REGOS-a, tijekom godine u MOD-ove je preneseno oko 196,5 milijuna eura, dok se znatniji rast uplata očekuje nakon 2027. godine, kada u mirovinu počnu odlaziti brojnije generacije osiguranika drugog stupa.