Na dubini od oko 2,5 metra ispod zgrade Muzeja u Čazmi pronađeni su ostaci zidova srednjovjekovne biskupske utvrde iz 13. stoljeća, piše MojPortal.hr. Time je potvrđena dugogodišnja pretpostavka o postojanju ove utvrde.
Osim toga, pronađeni su i ostaci mlađeg zida iz 15. stoljeća, što je dodatno iznenadilo istraživače. Ostaci su pronađeni tijekom radova na energetskoj obnovi Gradskog muzeja u Čazmi, vrijednoj 1,7 milijuna eura. Zgrada današnjeg muzeja, izgrađena sredinom 18. stoljeća kao vojno-krajiška kurija, nalazi se na arheološkom lokalitetu zaštićenom od strane Ministarstva kulture.
- Očekivali smo pronaći ostatke utvrde iz 15. stoljeća, ali otkriće starijeg zida iz 13. stoljeća bilo je neočekivano i iznimno značajno. Ono dokazuje da je Čazma bila važan centar još prije nego što se spominje u pisanim izvorima - istaknula je ravnateljica Gradskog muzeja Maja Cepetić Rogić.
Čazma je od osnutka Zagrebačke biskupije bila posjed zagrebačkih biskupa, koji su uživali autonomiju izvan kraljevske vlasti. Biskupi su često boravili u Čazmi, a njihova rezidencija odražavala je raskoš i političku moć. Utvrda je u 15. stoljeću renovirana uz sudjelovanje talijanskih majstora, koji su donijeli najmodernije europske trendove. Pronađeni artefakti, poput ostataka kalijevih peći, nakita i posuđa, svjedoče o bogatstvu i sofisticiranosti tog doba.
- Zagrebački biskupi bili su među najimućnijima u Hrvatsko-Ugarskom kraljevstvu, a Čazma je u srednjem vijeku bila jedan od ključnih gradova u Slavoniji - objasnila je Cepetić Rogić. Grad je imao šest crkava, veliku utvrdu i strateški položaj, što potvrđuju i rimski putovi koji su prolazili ovim krajem. Utvrda je omogućavala nadzor nad širokim područjem, od Medvedgrada do Posavine, što ju je činilo privlačnom metom Osmanlijama.
Osim utvrde u centru grada, Čazma obiluje drugim arheološkim lokalitetima. Posebno se ističe gradina Gumnik u selu Bosiljevo, riječna utvrda na ušću Glogovnice u Česmu, koju je Grad Čazma nedavno otkupio. Uz ovu utvrdu vežu se povijesne priče, poput bitke vojnika obitelji Erdödy protiv Osmanlija u 16. stoljeću, ali i legenda o zatočenju kraljice Marije Anžuvinske u 14. stoljeću.
Povijesne ličnosti poput biskupa Stjepana II., kancelara kralja Andrije II., i hercega Kolomana, brata kralja Bele IV., ostavile su dubok trag u Čazmi. Koloman, poginuo u bitci s Tatarima 1241., sahranjen je u raskošnoj crkvi Sv. Marije Magdalene, koja je izgrađena kao mauzolej u njegovu čast. Uz crkvu se nalazio i samostan, smješten ispod današnjeg gradskog trga.