Francusko predsjedništvo Vijećem EU-a izrazilo je u petak nadu da će države članice podržati prijedlog o uspostavi mehanizma solidarnosti koji predviđa da one zemlje koje ne žele primati migrante daju financijsku potporu za njihovo zbrinjavanje.
Ministri unutarnjih poslova država članica razgovaraju u petak u Luxembourgu o prijedlozima uredbi o registriranju migranata i Eurodacu, europskom sustavu za usporedbu otisaka prstiju podnositelja zahtjeva za azil te uspostavi mehanizma solidarnosti za rasterećivanje država članica na vanjskim granicama koje su najviše pod pritiskom migranata s Mediterana.
Francusko predsjedništvo je predložilo političku deklaraciju, kojom bi se države članice obvezale da će pomoći južnim članicama da će pristati na premještanje tih migranata na svoj teritorij ili, ako to ne žele, da financijski ili materijalno pomognu u zbrinjavanju migranata.
“Velika većina država podupire francuski prijedlog”, izjavio je francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin.
Dodao je da bi usvajanje te deklaracije i dogovor o dvije uredbe predstavljalo “malu revoluciju” u reformi pakta o migracijama i azilu, koja je već godinama u slijepoj ulici, jer dio članica ne pristaje prihvaćati migrante.
Francuzi su još na početku svoga predsjedanja predložili etapno usvajanje prijedloga o novom paktu o migracijama i azilu, koji je Komisija objavila u rujnu 2020. Taj prijedlog, između ostaloga, uključuje provjeru osoba prije njihova ulaska na tlo EU-a. Te provjere uključivale bi identifikaciju, zdravstveni pregled, sigurnosnu provjeru, uzimanje otisaka prstiju i registraciju u bazi podataka Eurodac.
Prva etapa, prema francuskom prijedlogu, uključivala bi zaštitu vanjskih granica i registraciju svih stranaca koji ulaze na teritorij EU-a.
U nacrtu političke deklaracije o mehanizmu solidarnosti, Francuska predlaže dobrovoljno i privremenu mjeru na godinu dana tijekom kojih bi se premjestilo 10 tisuća ljudi iz južnih članica koje su pod najvećim migrantskim pritiskom. One države koje ne žele primati migrante bile bi dužne pružiti financijsku pomoć. Ta privremena mjera mogla bi se produžavati u slučaju da se u međuvremenu ne dogovori trajnije rješenje.
Ministri će također razgovarati o stanju šengenskog prostora na temelju izvješća koje je Komisija objavila 24. svibnja.
Očekuje se ida će postići suglasnost oko reforme šengenskog zakonika. Na temelju te suglasnosti predstojeće rotirajuće predsjedništvo moglo bi pregavorati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona.
Europska komisija je u prosincu prošle godine predložila dopune šengenskog zakonika radi boljeg upravljanja na vanjskim granicama u slučaju ozbiljnih prijetnji za javno zdravlje ili instrumentalizacije migranata, dok bi uvođenje privremenih kontrola na unutarnjim granicama trebala biti krajnja mjera kada se iscrpe sve mogućnosti.