Parlamentarni izbori u Sloveniji se približavaju finišu, a utrka za novog premijera prilično je neizvjesna. Naime, anketa koju je objavila agencija Mediana trenutno prednost daje Pokretu sloboda, novosnovanoj stranci koja zasad dobiva 19,8 glasova birača. Kao glavni konkurent s 18,6 posto glasova ističe se Slovenska demokratska stranka (SDS) kojoj je na čelu aktualni premijer Janez Janša.
Pokret sloboda sastavio je Robert Golob, menadžer koji je godinama vodio energetsko poduzeće GEN I. Iako je u političkom kontekstu u javnosti eksponiran tek odnedavno, o Golobu su mediji s ovih prostora već pisali.
Slovenski portal Siol.net podsjetio je na priču Dnevnog avaza koji je u ožujku 2009. objavio snimke tajnog sastanka na kojem se raspravljalo o dobivanju koncesije za izgradnju hidroelektrane na Neretvi. Na snimci su bili Nihad Spahalić, tadašnji direktor Intrade energije, i Safet Oručević, bivši saborski zastupnik, bivši gradonačelnik Mostara te predstavnik austrijskih kompanija involviranih u poslovima ove prirode.
Kako navodi Siol, Spahalić i Intrade energija su u to vrijeme bili dio plejade Golobovih energetskih firmi. Naime, Intrade energija tada je bila u većinskom vlasništvu slovenske tvrtke IG Investicijski inženjering, koja je pak bila u stopostotnom vlasništvu Istrabenz Gorenja. Obje slovenske firme tada je vodio Robert Golob, ističe Siol. Središte interesa BiH tvrtke sa slovenskim vlasnikom bila je izgradnja navedene hidroelektrane, a tada se očekivalo i da će se za nju prijaviti i nekoliko austrijskih tvrtki.
Sporna snimka
Tada je buknula snimka Spahalića i Oručevića, na kojoj Spahalić sugovorniku pojašnjava da je svog partnera Goloba nagovorio da prihvati 15 posto. Postotak podrazumijeva vlasništvo u BiH firmi, a koje je trebalo smanjiti da bi Intrade energija mogla dobiti posao s hidroelektranom. Smanjivanje tada većinskog slovenskog vlasništva bilo je nužno jer su javnost i mediji vrlo jasno izražavali skepsu oko ulaska stranog investitora.
Spahalić je tada uz pomoć lokalnih dužnosnika pokušavao doći do koncesije, ali držao je i da će prisutnost Slovenaca poremetiti posao. Tako Siol pojašnjava njegove riječi o nagovaranju Goloba da prihvati 15 posto i smanji slovenski udio. Koncesije su mogle donijeti posao koji se mjerio u stotinama milijuna eura, a Spahalić se, prema tadašnjem pisanju Avaza, oslanjao i na članove Predsjedništva BiH.
Siol dodaje kako je objavom priče razotkriven dogovor oko energetskih poslova mimo natječaja, a Golob, osim spominjanja u ovom kontekstu, tada je vodio matične firme u vlasništvu Spahalićeve Intrade energije. Napominju i kako je Spahalić u to vrijeme redovito pokušavao prikriti stvarno vlasništvo nad firmom koju je vodio te da su BiH mediji naknadno otkrili slovenske vlasnike.
Većinski vlasnik Intrade energije bio je IG Investicijski inženjering kojem je šef uprave bio upravo Golob. Tvrtka je djelovala gotovo isključivo na Balkanu, a iz službenih dokumenata razvidno je kako je firma digla kredit od gotovo šest milijuna eura za financiranje energetskog projekta u Bosni i Hercegovini.
Siol spominje i Istrabenz Gorenje, tvrtku koja je bila stopostotni vlasnik IG Investicijskog inženjeringa i koja je bila važan faktor Golobova energetskog carstva, a osnovana je kao zajedničko ulaganje Gorenja i Istrabenza. Intrade energija je i dalje u slovenskim rukama jer je njezin izravni vlasnik, IG Investicijski inženjering, pripojen Petrolu, najvećoj slovenskoj naftnoj firmi. Početkom 2020., premimenovani su u Petrol Power.