Na temelju "iznenađujuće preciznosti" prvih udara HV-a na vojne mete u Kninu, ja bih zaključio da cilj napada možda nije bilo okruženje i vojna pobjeda već progon stanovnika, rekao je tijekom unakrsnog ispitivanja tužitelja Edwarda Russoa u ponedjeljak Mile Mrkšić, danas svjedok obrane generala Gotovine, a za Oluje zapovjednik tzv. vojske RSK-a. Mrkšić je tu teoriju objasnio iznenađenjem što je HV bio iznimno precizan u prvim udarima na vojne lokacije u Kninu, ali nije odmah ušao u grad nego je dalje gađao civilne zgrade nepreciznim oružjem. Takvu ispitivanju usprotivio se Gotovinin branitelj Luka Mišetić koji drži da tužiteljstvo u ispitivanju Mrkšića o selektivnosti napada na Knin mijenja teoriju, što ne smije činiti, jer je teorija optužbe bila da su upotrijebljeni sistemi oružja bili sami po sebi neselektivni.
Mišetić je Mrkšića pitao zašto je, ako je HV mogao ušetati u Knin, upravo on, Mrkšić, u 21 sat (4. kolovoza 1995.) naredio odlučnu obranu grada Knina, te zašto se nije predao. Na to je on rekao da su mu "trebali nanijeti gubitke na fronti i dovesti ga u poziciju da se preda." Na pitanje je li bilo miješanja vojske i civilnog stanovništva, vojnih vozila s civilnim vozilima u bijegu, Mrkšić je rekao kako u tzv. krajini nije postojala vojska odvojena od civila, već tzv. 'naoružani narod'.