"Kršenja sporazuma, za vrijeme prve faze sporazuma, bez sumnje dokazuju da je okupacijska vlada Izraela željela da sporazum propadne te je na tomu naporno radila", rekao je u video poruci Osama Hamdan, visoki dužnosnik Hamasa.
"U tom kontekstu, nedavne odluke izraelskog premijera Benjamina Netanyahua o usvajanju američkog prijedloga o produljenju prve faze sporazuma u suprotnosti su s dogovorenim", dodao je.
Kazao je i kako je pritisak Izraela da se prva faza sporazuma produlji predstavljao "očit pokušaj da se izbjegne ulazak u pregovore o drugoj fazi sporazuma".
Dogovoreno je da prva faza traje 42 dana. Na snagu je stupila 19. siječnja nakon 15-mjesečnog razornog sukoba u Gazi, potaknutog Hamasovim napadom na jug Izraela 7. listopada 2023.
Bilo je predviđeno da tijekom prve faze dođe do pregovora kako bi se moglo nastaviti s drugom, za koju Hamas kaže da predviđa "sveobuhvatan i trajan prekid vatre" i "potpuno povlačenje" Izraela iz Gaze.
Istodobno Izrael želi u sklopu produžetka prve faze osloboditi što više talaca, umjesto da se prijeđe na drugu, a vlada Benjamina Netanyahua opetovano je istaknula kako zadržava pravo da u bilo kojem trenutku nastavi borbu za uništenje Hamasa ako njegovi pripadnici ne polože oružje.
Izrael je u nedjelju objavio da prihvaća kompromisno američko rješenje, no odbacio ga je Hamas. Njime se predviđa produljenje prve faze primirja do sredine travnja, odnosno za vrijeme trajanja Ramazana i židovske Pashe.
Izrael tvrdi da je američkim planom predviđeno "da se prvoga dana njegova stupanja na snagu u domovinu vrati polovina izraelskih talaca iz Pojasa Gaze - mrtvih i živih". Preostali bi zarobljenici bili predani "na kraju, postigne li se dogovor o trajnome prekidu vatre".
Suočen s Hamasovim odbijanjem, Izrael je u nedjelju do daljnjeg blokirao ulazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze, gdje je od listopada 2023. pod opsadom izraelske vojske oko 2,4 milijuna Palestinaca.