Znanstvenici sa Sveučilišta tehnološkog instituta ETH u Zürichu i sa Sveučilišta u Bernu u novom broju znanstvenog časopisa Nature Structural and Molecular Biology objavili su rad u kojem se otkriva način na koji korona virus utječe na ljudske stanice kako bi osigurao svoju daljnju replikaciju.
Taj rad trebao bi pomoći u razvoju lijekova i cjepiva protiv korona virusa, a glavni znanstvenik tog istraživanja je hrvatski molekularni biolog prof. dr. sc. Nenad Ban.
Taj proces manipuliranja ljudskom stanicom temelji se na preuzimanju kontrole nad zaraženom stanicom. Svaki virus ovisi u resursima i molekularnoj mašineriji stanice kako bi se razmnožavao, a Ban i njegov tim otkrivaju mehanizam koji korona virus koristi kako bi umjesto staničnih proteina postigao stvaranje svojih.
Uz to što poboljšava svoju replikaciju, smanjuje i odgovor ljudskog imuniteta protiv infekcije korona virusom.
– Prije naših otkrića i sličnih otkrića tima znanstvenika u Njemačkoj nije se znalo kako virus preotme stanične kapacitete u svoju korist. Ovi rezultati ključno pridonose razumijevanju životnog ciklusa virusa SARS-CoV-2 i njegove interakcije s našim stanicama za infekcije – rekao je profesor Ban za Večernji list.
Virusni protein ruši prvi red obrane stanice
U radu se govori što se događa u stanici nakon ulaska virusa.
– Virus ovisi o biološkim procesima u stanicama kako bi se reproducirao. Jednom kad virus uđe u stanice, po uputama njegova genetičkog materijala počne sintetizirati nove viruse koji izađu iz te stanice i inficiraju nove uzrokujući simptome bolesti. No stanice imaju i vlastiti obrambeni sistem kojim se bore protiv takve invazije virusa – to je tzv. prvi nivo obrane, koji se događa u prvim minutama nakon infekcije, prije nego što se mogu razviti antitijela, za što treba nekoliko dana.
Zbog toga virus pri ulasku u stanicu mora spriječiti stanicu da proizvede obrambene molekule, ali i iskoristiti stanicu. Ban i njegov tim otkrili su kako se protein kojeg sintetizira virus veže na ribosom kako bi inhibirao sintezu proteina u stanici. Ipak, kaže kako nije za očekivati da će se ta saznanja moći jako brzo primijeniti.
Ban je za Večernji list naglasio kako postoje dvije moguće primjene njihovog otkrića. Prva je da znaju kako pripremiti virus koji bi bio manje infektivan te koji bi se mogao koristiti čak i kao cjepivo, a druga je da se na osnovu rezultata rada mogu razvijati spojevi koji sprječavaju vezanje virusnog proteina na ribosom.