Žene u Hrvatskoj u prosjeku umiru s 80 godina, muškarci dožive sedam godina manje, a u svim su županijama vodeći uzrok smrti bolesti srca i krvnih žila. Karcinom je drugi uzrok smrtnosti, pri čemu je u muškaraca najčešći rak prostate, u žena dojke, a svaki šesti dan bolničkog liječenja otpada na liječenje mentalnih poremećaja.

Procijepljenost djece nam je ispod zakoskog minimuma koji osigurava kolektivni imunitet, pobačaj je najčešći kod žena od 30 do 39 godina koje su već majke, dok je porod najčešći kod žena od 30 do 34 godine - dio je podataka iz najnovijeg zdravstveno-statističkog ljetopisa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, za 2023. godinu. Najviše je poroda bilo u žena od 30 do 34 godine, zatim u dobi 25-29, zabilježen je i 185 porod kod maloljetnica, ali je i u skupini od  45 do 49 godina rodilo 14 žena, četiri poroda su zabilježena i kod žena od 50, i starijih.

DRAMATIČAN APEL KOMORE LIJEČNIKA 'Uskoro pola milijuna Hrvata neće imati liječnika, radi 870 doktora starijih od 60 godina'

Najveći udio umrlih od krvožilnih bolesti u ukupnom broju mrtvih ima Virovitičko-podravska županija, a najmanje Međimurska. Najveći udio umrlih od raka  u svom ukupnom broju preminulih bilježi Istarska županija, najmanji Ličko-senjska županija. Na trećem mjestu uzroka smrti u većini županija je šećerna bolest - najviše je preminulih od te bolesti u odnosu na ukupan broj mrtvih u županiji u 2023. imala Vukovarska županija. 

Nakon krvožilnih bolesti, karcinoma i šećerne bolesti, četvrti su uzrok smrti u Hrvatskoj ozljede i trovanja. U 2023. je u Hrvatskoj bilo preko dvije i pol tisuće nasilnih smrti, od čega je većina, njih 70 posto, bila nesretni slučaj, ali je bilo i 546 samoubojstava te 24 ubojstva.  Kad su nesretni slučajevi u pitanju, najviše je bilo padova, zatim prometnih nesreća, ugušenja, utapanja i trovanja. 

Foto: Sasa Miljevic/PIXSELL Hrvatska je prije dvije godine imala nešto malo više od šesnaest tisuća doktora, što je oko jedan i pol posto više nego u 2022., kažu podaci javnog zdravstva. Žena je među doktorima više nego muškaraca, preko 60 posto.

Analiza podataka o cijepljenju pokazuje loše rezultate - u primovakcinaciji, što su prve doze cjepiva koje djeca moraju primiti po kalendaru obaveznih cjepiva, nije postignut zakonom propisan minimum od 95 posto cijepljene djece, osim kod cijepljenja protiv tuberkuloze. U usporedbi s 2019. i 2020. godinom radi se o blagom padu cjepnog obuhvata.

BROJKE LIJEČNIČKE KOMORE HLK: U Hrvatskoj nedostaju 284 obiteljska liječnika, više od stotinu ginekologa i pedijatara

Tako se u slučaju prve doze cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MPR cjepivo) u 2023. cijepilo samo 90 posto djece, što je za tri postotna boda manje u odnosu na vrijeme prije pandemije. Docijepljivanjem istim tim cjepivom u prvom razredu osnovne škole također je bio obuhvaćeo samo 90 posto djece. Stanje je najlošije u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, Zadarskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, u kojima je prvim cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole obuhvaćeno čak i manje od 90 posto djece. Da bi se postigao kolektivni imunitet, zahvaljujući kojem će zaštićena biti i djeca koja se zbog nekih svojih bolesti ili stanja ne mogu cjepiti, odnosno cjepivo na njih ne može djelovati, treba biti cijepljeno najmanje 95 posto djece oko njih. U tom se slučaju zaraza ne pojavljuje, odnosno ne širi. 

Cjepivo protiv HPV-a, koje štiti od nekoliko vrsta karcinoma, primilo je tek oko 50 posto učenica i 34 posto učenika od 15 godina. Ono je dobrovoljno. 

Oboljelih od tuberkoloze u 2023. je bilo 266, što je 19 posto više nego u godini prije. No i dalje smo, s manje od sedam oboljelih na sto tisuća stanovnika, država s niskom incidencijom.