Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u petak je konstatirala da sa stopom rasta od 7,7 posto hrvatsko gospodarstvo odlijeva krizi koja dolazi kao posljedica rata u Ukrajini, no ističe potrebu zajedničkog djelovanja Vlade i poslovne zajednice kako bi se ublažio cjenovni pritisak na gospodarstvo i standard građana.
DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 7 posto, a to je i već peti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.
Prva procjena BDP-a za drugo tromjesečje ove godine uglavnom je potvrdila, ako ne i nadmašila, očekivanja temeljena na već dostupnim kratkoročnim pokazateljima, a s tom stopom rasta na godišnjoj razini, Hrvatska se nalazi pri samom vrhu zemalja članica EU za koje su dostupni podaci, konstatirali su u HUP-u.
U drugom tromjesečju na godišnjoj razini u Hrvatskoj su rasle gotovo sve kategorije BDP-a, kako na rashodnoj tako i na prihodnoj strani. Iznimke su potrošnja države, koja je zabilježila pad u odnosu na isto razdoblje lani, na rashodnoj te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja na prihodnoj strani.
- Izgleda da se kriza koja dolazi kao posljedica rata u Ukrajini, za razliku od one uzrokovane koronavirusom, značajnije prelijeva na industrijski sektor u odnosu na uslužne djelatnosti, pa tako hrvatsko gospodarstvo i dalje odolijeva negativnim gospodarskim trendovima- navode iz HUP-a.
Dodaju da podaci za drugo tromjesečje, kao i dostupni kratkoročni pokazatelji za treće, sugeriraju kako će, unatoč značajnim inflatornim pritiscima i neizvjesnostima koje nas čekaju u ostatku godine, Hrvatska i u ovoj godini zabilježiti visoku stopu rasta.
To je, kako ističu, prvenstveno posljedica rekordnih brojki u turizmu, iako i drugi dostupni pokazatelji sugeriraju pozitivne trendove u gospodarstvu u ovoj godini.
Ipak, napominju i da su rizici ostvarenja visoke stope rasta u ovoj te zadržavanja na putanji gospodarskog rasta u idućoj godini uglavnom negativni, prvenstveno zbog izraženih cjenovnih pritisaka.
Podsjećaju da je u prvih sedam mjeseci inflacija na godišnjoj razini iznosila 9,2 posto, a prema HNB-u, u cijeloj godini ona bi mogla dosegnuti 9,4 posto, prvenstveno kao rezultat osjetno viših globalnih cijena energenata i sirovina uz sve vidljivije naznake prelijevanja viših ulaznih troškova na širi skup dobara i usluga.
U 2023. i HNB očekuje usporavanje rasta cijena na 4,6 posto; međutim, naglašavaju da takva projekcija pretpostavlja najprije stabilizaciju, a onda i postupno smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu, pa su rizici za ostvarenje tih prognoza visoki i negativni, navode iz HUP-a.
- Stoga je važno naglasiti potrebu zajedničkog djelovanja Vlade i poslovne zajednice kako bi se u što je moguće većoj mjeri ublažio cjenovni pritisak na gospodarstvo te moguće negativne posljedice na ekonomski rast i standard svih građana. Naime, zbog rasta ulaznih troškova, prvenstveno enormnog povećanja cijena energenata, većina će poduzeća ostvariti znatno lošije rezultate nego što je to bilo očekivano na početku godine- istaknula je glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.
Takav rast troškova nije moguće u potpunosti prevaliti na cijena finalnih proizvoda i usluga, navela je, pa je nemali broj poduzeća već najavio kako će u ovoj godini odustati od planiranih investicija.
Po njezinim riječima, neki idu toliko daleko da najavljuju, u slučaju da država ne izađe ususret s mjerama ublažavanja rasta cijena energenata, otpuštanja ili čak gašenje proizvodnje jer već sad rade s ogromnim gubitcima.
- Ipak, s obzirom na pokazanu otpornost u koronakrizi i brzi oporavak nakon nje, visoka su očekivanja da će hrvatski poslovni sektor, uz određenu reakciju države, i u ovoj situaciji pokazati svoju snagu i zadržati se na uzlaznoj putanji ekonomskog rasta- zaključila je Tomić.