U prvoj polovici ove godine na dugotrajnom je bolovanju duljem od 42 dana, koje ide na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), bilo dnevno u prosjeku 39.536 osoba, što je za 10,7 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, doznaje se u HZZO-u. Prosječni mjesečni trošak naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a iznosi 20 milijuna eura, a u 2024. je izdvojeno je više od 220 milijuna eura.
Najdulje trajanje privremene nesposobnosti za rad u zadnjih 10 godina iznosilo je 5.431 dan, a radilo se o psihijatrijskoj dijagnozi.
Najčešći uzroci dugotrajnih bolovanja mentalni su poremećaji i poremećaji ponašanja, onkološke bolesti te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.
U HZZO-u navode da u slučaju da zdravstveno stanje osiguranika nakon liječenja i rehabilitacije ne omogućuje povratak na posao, obiteljski liječnik mora obraditi pacijenta za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti.
To je obavezno i u slučaju kada privremena nesposobnost traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze. Dokumentacija se prosljeđuje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a potom Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji je dužan donijeti mišljenje o radnoj sposobnosti u roku od 60 dana.
Izmjenama zakona koje su stupile na snagu 1. kolovoza povećan je najniži mjesečni iznos HZZO-ove naknade za vrijeme bolovanja – sa 110 na 353 eura, a najveći mjesečni iznos s 565 na 995 eura.
Na primjedbe dijela građana da nisu osjetili najavljeno povećanje, osvrnula se ministrica zdravstva Irena Hrstić, pojasnivši da se metodologija izračuna nije mijenjala.
"Iznos naknade određuje se prema prosjeku plaće u šest mjeseci koji prethode otvaranju bolovanja, zbog čega oni koji su bolovanje započeli prije rasta plaća primaju manji iznos. Svi koji su bolovanje otvorili nakon stupanja novih odredbi na snagu, i čije su plaće već uvećane, imaju višu naknadu", objasnila je ministrica.