Ministar Branko Grčić zadovoljan je večeras izašao iz sjedišta Europske komisije u Bruxellesu jer je zajedno sa svojim timom stručnjaka uspio riješiti 249 primjedbi koje je Europska komisija imala na hrvatski Partnerski sporazum, dokument koji definira trošenje novca iz fondova EU do 2020., ali i zato što je, kako je rekao, dobio "eksplicitnu potvrdu za dvije ključne stvari" za Dubrovnik i okolicu.
– To su Zračna luka Dubrovnik i cestovna veza koja će se također financirati iz strukturnih fondova. To je velik dobitak današnjih razgovora – rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU nakon sastanka s europskim povjerenikom za regionalni razvoj Johannesom Hahnom. No, na dva uzastopna pitanje znači li izraz "cestovna povezanost" zaista i gradnju pelješkog mosta, Grčić je umjesto s "da" ili "ne" odgovorio brojkom koja ipak sugerira da je odgovor "da", ali taj odgovor ne daje tako jasno.
– Za cestovnu povezanost Dubrovačkog primorja u našem prijedlogu (operativnog programa Konkurentnost i kohezija, op.a.) stoji oko 330 milijuna eura. To samo po sebi govori. Sve drugo je stvar daljnje procedure, a mi smo legalisti i poštujemo proceduru. Znate kakvi su rezultati predstudije. Budimo strpljivi. Ugovaranje studije izvodljivosti je u tijeku. Onako kako pokaže ta studija, tako ćemo se mi ponašati. Drugačije se ponašati ne možemo – rekao je Grčić.
Izvor iz Europske komisije, koji je govorio odvojeno od Grčića i pod uvjetom anonimnosti, izjavio je danas da "nitko u ovom trenutku ne može reći da će se Pelješki most sufinancirati iz fondova EU" jer prvo treba biti gotova studija izvodljivosti koja bi govorila u prilog pelješkog mosta. Na primjedbu da je predstudija izvodljivosti, koju su radili francuski konzultanti, već pokazala da je Pelješki most najbolja opcija povezivanja hrvatskoga juga, puno bolja od koridora kroz BiH ili bilo koje druge analizirane opcije, izvor je upozorio kako ta predstudija "nije posve objektivna". Zbog toga u Europskoj komisiji smatraju da je Hrvatska dobro učinila kad je u svojim operativnim programima, koji detaljno uređuju način trošenja novca iz fondova EU, izbjegla izrijekom spomenuti Pelješki most i umjesto toga upotrijebila izraz "cestovna povezanost juga Dalmacije".
Hrvatska je izradila dva operativna programa o korištenju 8,4 milijarde eura iz fondova EU od 2014. do 2020. godine te sada čeka da Europska komisija prvo odobri hrvatski Partnerski sporazum, što se očekuje u studenom, a zatim i operativne programe koji iz njega proizlaze.
U Partnerskom sporazumu Hrvatska se koncentrira na 15-ak ključnih strateških razvojnih ciljeva i novac iz EU usmjeravat će na ostvarenje tih ciljeva.
– Od 6,8 milijardi eura iz operativnog programa "Konkurentnost i kohezija", više od 2,7 milijardi eura dodijelili smo za pet prioriteta vezanih za konkurentnost: istraživanje i inovacije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, razvoj malih i srednjih poduzeća, niskougljično gospodarstvo, te obrazovanje – rekao je Branko Grčić. Više od 3,5 milijardi eura, dodao je, Hrvatska će uložiti u zaštitu okoliša, prilagodbu klimatskim promjenama i u promet.