Tko ne napreduje, nazaduje, moto je Srednje poljoprivredne škole “Matija Antun Reljković” iz Slavonskog Broda.
Školu već 25 godina vodi Vlado Prskalo, vjerojatno jedan od najdugovječnijih ravnatelja srednjih škola u Hrvatskoj. Obrazovanje učenika prema potrebama gospodarstva stalni je cilj škole i ravnatelja Prskala. Školu pohađa oko 1000 učenika u 12 usmjerenja. S upisom učenika nemaju problema jer osnovci masovno hrle u ovu školu.
- Velika je to razlika u odnosu na prije 25 godina, kad sam obilazio sve osnovne škole, svaki osmi razred, i roditeljima predstavljao programe pozivajući da upišu djecu. Sad se traži mjesto više - kaže nam Prskalo.
Škola ima novi laboratorij za agronomska istraživanja
Škola ima novu zgradu, u kojoj je oko 5000 kvadrata suvremeno opremljenih učionica. Krajem 2013. odobren im je novac za gradnju Centra za biotehnološka istraživanja i razvoj. Riječ je o projektu vrijednom 11 milijuna kuna. U njemu se đaci, između ostalog, bave proizvodnjom ukrasnog bilja, znanstvenim radom, ali i edukacijom rada poljoprivrednika s novim tehnologijama. Učenici kloniraju sadnice voćaka koje koriste voćari iz cijele Slavonije. Škola je među vodećima u regiji u obrazovanju iz područja poljoprivrede, šumarstva, veterinarstva, ekologije i kemijske tehnologije te prehrane. Postali su i škola mentor projekta zdravog školskog vrta, čiji je cilj promicati pravilnu prehranu u vrtićima i školama.
Sve što učenici uzgoje odmah se proda
Uzgajaju voće, povrće i cvijeće, a imaju i pčele. - Preradili smo oko 13 tona jabuka, no proizvodit ćemo i sok od kupine, mrkve, jagode, cikle. I sve to ekološki, bez konzervansa i raznih dodataka - navodi ravnatelj Prskalo. Sve lako prodaju.
- Naša škola ima najveći školski vrt te ćemo u suradnji s Ministarstvom zdravlja i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo provoditi edukaciju i mentoriranje školskih vrtova u drugim školama, procjenjivat ćemo koliko lokalni proizvođači prehrambenih proizvoda sudjeluju u školskoj prehrani, razvijat ćemo partnerstvo između lokalnih proizvođača hrane, prehrambene industrije i škole u cilju izravne nabave hrane po nižim cijenama, osiguravati informacije o lokalnim prehrambenim proizvodima te procijeniti znanje i odnos učenika prema lokalnim prehrambenim proizvodima - objašnjava ravnatelj. Konačni cilj je uvođenje zdravije prehrane u školama kroz edukaciju o školskom vrtu. Europska unija je školi dala više od 40 milijuna kuna, odnosno oko 6 milijuna eura, jer obrazuje vrhunske stručnjake. Novac iz europskih fondova su povukli za 20 različitih projekata.
- Zadovoljni smo što je naša škola prepoznata kao škola koja educira buduće stručnjake koji će se brinuti o proizvodnji zdrave hrane po najstrožim ekološkim standardima. To što su nas odabrali da budemo mentor je i obveza da stečena znanja prenesemo drugima te i dalje razvijamo dostignuto, paralelno uvodeći novine u proizvodnji hrane i stavljajući čovjekovo zdravlje na prvo mjesto - rekao je Prskalo.
Škola stalno uvodi novine i usavršava organizaciju rada te stvaralački rješava probleme
Orijentirana je prema gospodarstvu svojega kraja, pa njezina uspješnost ovisi o zainteresiranosti, potpori i suradnji okoline u kojoj djeluje. U školi se učenici potiču na slobodu stvaranja i poduzetničke ideje kako bi iskoristili prirodno bogatstvo Slavonije. Škola nastoji biti po mjeri učenika i potpuno individualizirati odgojni proces, koji se odvija u skladu sa sposobnostima i mogućnostima svakog učenika kroz mnoštvo kreativnih izbornih te fakultativnih i slobodnih programa.
- Jedina smo škola u Hrvatskoj sa strategijom razvoja do 2024. i svake godine ostvarujemo neki od planiranih projekata. Sva zanimanja u školi vezana su uz razvoj Slavonije, ali s novim tehnologijama, znanjima. Naša je vizija stvoriti školu koja će djeci nakon četiri godine dati znanja s kojima mogu samostalno zarađivati - kaže ravnatelj brodske škole Vlado Prskalo. Trenutačno s osječkim Poljoprivrednim fakultetom, Brodsko-posavskom županijom i Agencijom za poljoprivredno zemljište rade na projektu nastavne baze koja bi se prostirala na 1180 hektara. Tu bi prema ekološkim principima uzgajali autohtone pasmine crne slavonske svinje, posavskoga konja, krava, razne peradi.