Anketa Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za 2022. godinu, pokazala je pad svih komponenata financijske pismenosti i ukazala na potrebu dodatnog obrazovanja o novcu.
Ispitivanje financijske pismenosti srednjoškolaca provedeno je prošle godine u okviru Hanfinih edukativnih aktivnosti, a podaci su objavljeni u utorak. Anketu je ispunilo više od 900 učenika iz svih dijelova Hrvatske, prosječne dobi 17 godina. Pet posto ispitanika pohađalo gimnaziju, 25 posto strukovnu školu, a 70 posto srednju ekonomsku školu.
Prema podacima za 2022. u usporedbi s 2021. godinom, vidljiv je pad svih komponenata financijske pismenosti koja se ocjenjivala se kroz tri komponente: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu.
Financijsko znanje odnosi se na poznavanje i razumijevanje osnovnih financijskih pojmova i izračuna. Financijsko ponašanje označava odgovorno upravljanje novcem, a odnos prema novcu promatra kako učenici doživljavaju novac.
Kao i godinu prije, najlošije je ocijenjeno financijsko znanje učenika pa tako njih samo 20 posto zna izračunati realnu kamatnu stopu. Isto tako, samo 26 posto učenika zna da je u Hrvatskoj štednja u trećem mirovinskom stupu dobrovoljna. S obzirom da 70 posto anketiranih učenika čine oni srednje ekonomske škole, to ukazuje da treba intenzivirati edukaciju o financijskim temama, kažu u Hanfi.
Za razliku od financijskog znanja, financijsko ponašanje učenika najbolje je ocijenjeno. Učenici se relativno odgovorno ponašaju prema kupnji pa njih 67 posto prije kupovine pažljivo razmatra može li sebi priuštiti određeni proizvod ili uslugu, dok 60 posto prije kupovine uspoređuje cijene, poručuju iz Hanfe.
Učenici se prema novcu odnose ovisno o njegovu izvoru.
Rezultati pokazuju da 50 posto učenika štedi novac koji dobiju od roditelja, baka i djedova i drugih članova obitelji za posebne prigode poput rođendana stavljaju sa strane i štede, dok 30 posto taj novac koristi za kupnju nečega što žele već duže vrijeme. Tekuće primitke od roditelja to jest džeparac koriste za potrošnju.
"Čak 60 posto učenika smatra da novac služi da bi se trošio, dok njih 61 posto namjerava odvojiti određeni dio svog dohotka za štednju za mirovinu jer je smatra važnom, unatoč tome što je financijsko znanje učenika najslabije upravo u pogledu mirovinske štednje", pokazuje Hanfina anketa.