"Možemo se slagati ili ne slagati, ali ustavnim sucima ne bi trebala biti temeljna ili ključna poruka ideologija ili svjetonazor", poručio je jučer ministar pravosuđa Damir Habijan.
Pa ako je tako, zašto je HDZ za predsjednika Ustavnog suda izabrao osobu koja se bavi upravo svjetonazorskim i ideološkim temama?
I koja je, po mišljenju mnogih, i to ne samo iz redova lijeve oporbe, nego i iz krugova ustavnih sudaca, najkonzervativniji predsjednik Ustavnog suda u povijesti?
Osim toga, Frane Staničić, redovni profesor upravnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, najmlađi je sudac izabran na čelo Ustavnog suda, sudac s najkraćim sudačkim stažem prije nego što je postavljen na čelo Ustavnog suda, ali i pravni stručnjak koji je proteklih godina izrazito mnogo vremena i ekspertize posvetio upravo svjetonazorskim i ideološkim temama.
Desni udar
Što u jeku desničarske revolucije koja je zahvatila Plenkovićevu Hrvatsku u zadnjih godinu dana očito predstavlja primarnu, jedinu i savršenu preporuku za izbor na tu funkciju.
Staničić je izabran na burnoj sjednici koju je napustilo petero sudaca iz kvote lijevo-liberalne oporbe, dok je šesta sutkinja iz te kvote, Maša Marochini Zrinski, pomogla HDZ-ovoj većini da izaberu novog predsjednika i tako faktički ustanove novu većinu, čak i prije izbora novih troje ustavnih sudaca.
Križevi i vjeronauk
Staničić se proteklih godina bavio upravo pitanjima slobode vjere i vjeroispovjesti, položaja vjerskih zajednica i religija u demokratskim društvima, vjerskim simbolima u javnim ustanovama, pitanjem vjeronauka u školama, kao i pitanjem pravnog položaja vjerskih zajednica.
Očekivano, Staničić se zalaže za križeve u javnim prostorima i vjeronauk u školama, što je opet znakovito u jeku zahuktalih svjetonazorskih i ideoloških sukoba te kulturnih ratova koje konzervativna desnica vodi protiv liberalne demokracije u svijetu, pa i u Hrvatskoj.
Njegov izbor dolazi u pratnji lebdećih križeva i Gospe na Thompsonovu koncernom mitingu, u vrijeme klečavaca i molitelja, u eri obiteljaša koji marširaju za život i kleronacionalista koji se bore protiv takozvane "woke" kulture.
Otpori i sukobi
Dolazak na čelo Ustavnog suda osobe koja u intervjuu u Glasu koncila tumači da je sloboda vjeroispovjesti temeljno ljudsko pravo, te da zadiranje u pravo slobode vjeroispovjesti izaziva sukobe. "Ugrožavanje prava na slobodu vjeroispovijesti kroz povijest je izazivalo ratove i sukobe, pokušaji umanjenja prava na slobodu vjeroispovijesti izazivaju snažan otpor i posljedično sukobe", tumačio je prije nekoliko godina sadašnji predsjednik Ustavnog suda, a da još uvijek nije jasno čime se to u demokratskom društvu nekome ugrožavaju prava na slobodu vjeroispovjesti.
Osim toga, u članku pod naslovom "Kršćanske vrijednosti u Ustavu Hrvatske i Slovenije – komparativni prikaz" objavljeno na engleskom jeziku, kojeg spominje Jutarnji list, Staničić obrazlaže da se hrvatski, pa čak i slovenski ustav, iako to u njima nigdje izričito ne piše, temelje na kršćanskim vrijednostima.
"Deseti travnja"
A u drugom članku protivio se odluci Ustavnog suda o ukidanju odluke Općinskog vijeća Čačinaca o imenovanju ulice u selu Slatinski Drenovac nazivom "10. travnja".
Pa kad ministar Habijan upozorava da "ustavnim sucima ne bi trebala biti temeljna ili ključna poruka ideologija ili svjetonazor", onda bi trebao obratiti pažnju na predsjednika Ustavnog suda kojeg je izabrala upravo HDZ-ova većina. I koji se vrlo intenzivno i predano bavi ideologijom i svjetonazorom.
Staničićev izbor saborska lijeva oporba tumači kao dodatni Plenkovićev zaokret udesno, trend započet koalicijom s Domovinskim pokretom, a koji se intenzivirao nakon Thompsonovih koncerata i novog kadroviranja, poput imenovanja Siniše Kovačića za ravnatelja Hine te sada Frane Staničića za predsjednika Ustavnog suda.
Ovaj izbor ne treba se tumačiti samo kao nastavak dominacije HDZ-a nad ključnim institucijama u državi, već i kao HDZ-ov ustupak konzervativnoj i klerikalnoj struji na Ustavnom sudu.