U javnom prostoru fabricira se priča kako se više može profitirati ulažući u opremu, a ne u nastavnike, rekla je u petak Katarina Peović Vuković, docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Povodom izjave Nenada Bakića, savjetnika predsjednice, kako je nastavnika danas možda previše, u prostorima tribine grada Zagreba održana je tribina "Trebaju li Hrvatskoj roboti ili nastavnici?" u organizaciji Radničke fronte. Organizatori su naglasili kako su Bakića također pozvali na tribinu, no on se na nju nije odazvao.
- Stvara se slika kako nastavnika ima previše i da premalo rade - poručila je Peović Vuković te naglasila kako statistika prilikom računanja broja nastavnika u hrvatskim školama ne obraća pozornost na područja otoka i slavonskih sela u čijim školama ima po par učenika.
S njom se složio i Željko Stipić iz Sindikata "Preporod".
- U školama imate dvostruki proces: zabranu zapošljavanja za nenastavno osoblje i poticanje zapošljavanja nastavnika. Dvadesetak mojih kolega u nekoj školi predaje po dva sata tjedno, a broje se kao radnici te škole - rekao je Stipić te dodao kako je vlast prije pet godina poticala da se u školama zapošljava na način da jedan profesor radi u više škola po par sati. Objasnio je kako nastavnici po broju radnih sati ne odstupaju od europskog prosjeka.
- Naši kolege u Europi ne mogu zamisliti što je trosmjenska nastava. Zbog nje svi hrvatski učenici nisu u istoj situaciji te nemaju jednaku mogućnost obrazovanja, kao što im Ustav jamči - rekao je sindikalist. Stipić smatra kako je problem hrvatskog obrazovanja što država u njega premalo ulaže.
- Nova ministrica kaže da nam školstvo nije u 21. stoljeću jer imamo nisku količinu tehnologije u školama i jer informatika nije obvezni predmet. Ako su to svi problemi, onda ih zapravo ni nema - zaključio je Stipić koji smatra kako uvođenje informatike nije dovoljno ulaganje u školstvo, već ističe da je potrebno ulagati i u nastavnike.
- Uvijek sam mislio da su problemi u školama iz 19. stoljeća. Zatim sam posjetio školu u Puli, koja je izgrađena u 21. stoljeću, a u kojoj se nastava nije mogla odvijati jer je netko postavio 500 kvadrata staklene površine zbog kojeg je u školi bilo prevruće. Klimatizirali su učionice i sada je u njima ugodnih 25, a na hodniku 40 Celzijevih stupnjeva - ispričao je Stipić.
- Smatram da je potrebno digitalizirati i informatizirati škole, ali informatizacija ne smije nadjačati ljudski faktor - rekao je na tribini Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja.
- Odgojno-obrazovno radništvo nije u fokusu javnosti što govori da ne cijenimo ljude koji rade u školstvu. O nastavnicima se govori kroz jadikovku, a moje iskustvo iz zbornica i vrtića govori mi kako ti ljudi nisu jadni nego kreativni - ustvrdio je Jokić. Dodao je kako ga je zasmetala rečenica objavljena na stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja koja kaže: "Ne smijemo zaboraviti da su klijenti obrazovnog sustava djeca i cijela nacija".
- Porazna je činjenica da je ministarstvo to objavilo - rekao je Jokić koji smatra da država na djecu ne može gledati kao na klijente.
Osvrnuo se i na, kako kaže, samo protokolarne čestitke za Dan učitelja.
- Od čestitke nitko nikad nije dobio ništa bolje. Ne radi se tu o 200 - 300 kuna, već dizanju autonomije nastavnika. Treba im omogućiti da rade onako kako oni misle da bi trebali. Učiteljskoj profesiji treba dići društveni status - zaključio je Jokić.
Boško Habuš, nastavnik iz Rijeke, rekao je kako profesorima birokracija oduzima veliku količinu vremena.
- Primarno zanimanje nastavnika je odgoj i obrazovanje, a ne birokracija. U administraciji moramo pratiti plan i program, a situacije u razredu ponekad iziskuju promjene programa - rekao je nastavnik, koji smatra da roditelji djeci nameću utrku za ocjenama, umjesto za znanjem.
- Došao mi je roditelj i rekao kako njegovo dijete neće moći biti učenik generacije jer u trećem osnovno ima dobro, a ne uzorno vladanje - ispričao je Habuš.
- Nastavnici se prikazuju kao uhljebi. Radi se o spinovima zbog lošeg čitanja statistike. U Italiji imate skup prirodnih predmeta, a mi imamo odvojeno fiziku, kemiju i biologiju. Problem je što obrazovanje kritiziraju ljudi koji nisu zakoračili u hrvatske škole - poručio je nastavnik.
Boris Jokić dodao je kako učitelji društvu daju kreativni potencijal.
- Povećanjem autonomije učitelja njihov status bi porastao. Pilotu nitko ne soli pamet, ali učiteljima svi - zaključio je Jokić te poručio da u Hrvatskoj svi misle da sve znaju o nogometu i obrazovanju jer su kao djeca bili učenici i igrali nogomet.