Britanska vlada proglasila je Egipat kao jednu od zemalja u kojima postoj
i najveća opasnost od napada na turiste.
Na karti koja pokazuje zemlje u kojima postoji mogućnost od terorističkih napada Egipat je označen crvenom bojom, znači proglašen je zemljom s velikim stupnjem rizika. Tamo se više ne preporuča odlazak nego se građane savjetuje da izbjegavaju zemlju koja je nekad bila jedna od
najljepših i najpopularnijih destinacija za odmor.
I Hrvati su svojevremeno obožavali odlazak u kolijevku civilizacije koja je mnogobrojne turiste privlačila beskonačnim pješčanim plažama, bogatim podvodnim svijetom, i posebnim arheološkim mjestima. Tamo su mnogi uživali u neponovljivom spoju starog i modernog svijeta, kozmopolitskim gradovima, hotelskim resortima uz Crveno more, bajkovitim oazama...
No zadnje tri godine ljudi se boje, zavladao je strah tako da Egipat već dugo nije na listi popularnih destinacija. Interes je potpuno zamro.
I iako je u Egiptu još prije dvije godine ukinut policijski sat i izvanredno stanje i dalje postoji rizik zbog javnih okupljanja i prosvjeda u većim egipatskim gradovima, posebice u Kairu i Aleksandriji. Hrvatskim državljanima koji ipak namjeravaju turistički putovati u Egipat preporučuje se da to čine isključivo preko ovlaštenih turističkih agencija.
Ne idite u Egipat ako baš ne morate
Na internetskim stranicama našeg Ministarstva vanjskih poslova ovog ljeta objavljena su upozorenja o stupnju rizika putovanja pojedinačno za svaku zemlju Bliskog istoka. Tako u zemlje u koje se ne preporučuje putovati su Sirija, Libija, Jemen, Srednjeafrička Republika, Afganistan, a putovanja u Egipat, Tunis i Pakistan bi se trebalo izbjegavati osim ako nisu nužna, naveli su u Ministarstvu.
A kako je Egipat u samo četiri godine od jedne od najzanimljivijih i najtraženijih zemalja za putovanja postao
kolijevka terora i zemlja koju se zaobilazi?
Predsjednik Hosni Mubarak 30 godina vladao je čvrstom rukom tom arapskom zemljom, a Egipat je tada proživljavao razdoblje političke stabilnosti i relativnog ekonomskog prosperiteta. Njegova vlast jest bila represivna , žestoko se obračunavala s političkim disidentima, korumpirana, ali je predstavljala faktor stabilnosti u regiji.
Svrgnuli diktatora pa nastao kaos
A onda je početkom 2011. došlo do Arapskog proljeća i stotine tisuća prosvjednika umornih od Mubarakove samovolje odlučila je svrgnuti mrskog diktatora. Došlo je do niza prosvjeda, demonstracija, nereda i sukoba . Predsjednik je bio primoran otići s vlasti što je i učinio, ali Egipat se nije preporodio kao ni jedna druga zemlja u kojoj je Arapsko proljeće i zbacivanje diktatora s vlasti trebalo donijeti demokraciju.
Stvari u svoje ruke tad je preuzela vojska, a nakon godinu dana na prvim demokratskim izborima održanima u Egiptu u pola stoljeća pobijedila su Muslimanska braća sa svojim predsjedničkim kandidatom Mohamedom Mursijem . U Egiptu je tada zavladao kaos, razbojništvo i depresija. Egipat ne da se nije preporodio nakon Mubaraka nego situacija nikad nije bila gora. Ulicama su vladali lokalni banditi, stopa nasilja je strašno skočila, stopa ubojstava se utrostručila, oružane pljačke su postale svakodnevica , Kairo je postao grad prepun otpada na ulicama, prometna infrastruktura je bila u potpunom kolapsu...
Sredinom 2013. godine tako se opet dogodio prevrat. Protesti protiv Mursijeve vladavine jer narod je ovaj put bio nezadovoljan totalnim kaosom kao i islamizacijom zemlje. Vojska nije stala na stranu Muslimanske braće pa je Mursi svrgnut u
državnom puču u srpnju 2013
. Vojska koja je svrgnula Mursija ugušila je Muslimansko bratstvo i njegove pristalice, zatvaranjem na tisuće i ubojstvom na stotine demonstranata s ulica. Mnogi od lidera i aktivisti Muslimanskog bratstva su
osuđeni ili na smrt ili na doživotni zatvor u nizu masovnih suđenja.
Teror ISIL-a, vlasti su nemoćne...
Vlast u državi je na izborima u lipnju 2014. osvojio Abdul Fatah al-Sis i koji je upravljao egipatskim Oružanim snagama. Odnosi sa SAD-om su opet postali vrlo dobri, krenula je i vojna pomoć, a Sisi se odlučio obračunati sa svakim pokušajem islamističkog militarizma u državi, želeći dovesti Egipat u poziciju da opet postane faktor stabilnosti u regiji . No ni Sisi ipak nije donio očekivanu stabilnost zemlji i nikako mu u prilog ne idu aktivnosti domaćih islamističkih skupina
U Egiptu je u siječnju ove godine ubijeno 15 ljudi i ranjeno najmanje 30 u sukobima između sudionika skupa i policije u Kairu, na dan kada se obilježavala četvrta obljetnica pobune iz 2011. godine.
Nekoliko dana kasnije ubijeno je 26 ljudi u seriji napada islamskih militanata na sjeveru egipatskog poluotoka Sinaj. Egipatska vojska objavila je tada kako su napadi posljedica njene kampanje jačanja pritiska na militante. Amerika je osudila napade rekavši kako i dalje stoji uz egipatsku vladu i njene napore u suzbijanju terorističkih prijetnji.
Samo mjesec dana kasnije pripadnici Islamske države su odrubili glavu egipatskim kršćanima koji su oteti u Libiji . U narančasta odijela obukli su 21 muškarca, odrubili mi glave te video snimku objavili na Twitteru. U Egiptu je tada proglašena sedmodnevna žalost.
U Kairu je pola godine kasnije Sinajska provincija, ogranak ISIL-a za područje Egipta
oteo Tomislava Salopeka
, a egipatska vlada nije uspjela napraviti ništa. Jedino što je al- Sisi napravio je to što je prije par mjeseci odobrio
antiteroristički zakon
koji predviđa visoke kazne i suspenziju s posla zbog "lažnog izvještavanja o ekstremističkim napadima".
Koliko vlast ne želi priznati da im je u državi i dalje kaos nabolje pokazuje
pad ruskog putničkog zrakoplova koji se prošli tjedan srušio u Egiptu
sa 224 ljudi od kojih nitko nije preživio. ISIL tvrdi da su oni to napravili, a egipatska vlada uvjerava da je to nemoguće jer da je uzrok pada aviona tehnički kvar. U svakom slučaju, stanje u drevnoj zemlji faraona i dalje je jako dramatično, nesigurno i kaotično pa je nekadašnji magnet za turiste postao zemlja koju bi bilo najbolje izbjegavati.
Egipćani smišljaju načine kako da im turisti ne bježe iz zemlje
Egipćani su prvi put pokazali tri novootkrivene i dvije restaurirane grobnice . Nove su grobnice prikazane prvi put od njihovog pronalaska, a jedna od starih je i kraljeva.
Antički grad Luxor nepresušan je izvor povijesnih pronalazaka, a grobnice kraljeva, faraona i ostalih staroegipatskih moćnika često su među pronalascima. Novootkrivene grobnice među najvažnijim su pronalascima, s obzirom na to da je jedna od njih i grobnica Imnhotep - Hwyja, desne ruke slavnog Tutankamona.
POGLEDAJTE VIDEO: Otkriće grobnica privuklo turiste
Premda su u pitanju nevjerojatno vrijedni pronalasci, mnogi gunđaju oko vremena otkrivanja grobnica za javnost. Naime, u sjeni prošlotjednih tragičnih događaja, turisti su zagušili aerodrome u Egiptu, kako bi što prije pobjegli iz zemlje. Stoga se nameće misao kako su odlučili otkriti grobnice iz jednostavnog razloga - da zadrže turiste.
POGLEDAJTE VIDEO: Turisti 'zagušili' aerodrom
Bez obzira na dojmljivost restaurirane grobnice kralja Tutmozisa III., pad ruskog zrakoplova nad Sinajem šokirao je turiste i nepovratno ih je otjerao doma.
Turizam je grana koja je u gotovo stalnoj stagnaciji ili padu , baš zbog straha od, u najmanju ruku, nemira, ali i tragedija poput pada zrakoplova. Premda i dalje nije utvrđeno što je zapravo izazvalo pad, teorija o odgovornosti ISIL - a uvjerila je mnoge.