Tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj na godišnjoj su razini porasle gotovo sedam posto, pokazuje istraživanje Njuškala provedeno na uzorku od 160 tisuća aktivnih oglasa u kolovozu.
Cijene stanova u oglasima više su za devet posto, a kuća četiri posto. U odnosu na 2017. godinu, porast je i veći jer prodavatelji za stanove sad traže 17 posto više, a za kuće devet posto.
Tražene cijene nisu isto što i cijene postignute u kupoprodaji, kad su obično oko deset posto niže. Tržište stanova se oporavilo puno bolje od tržišta kuća, napominju analitičari tržišta nekretnina. Kako kaže Boro Vujović, dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, za kuće je puno manje kupaca i većina je kuća stara, nefunkcionalna, prevelika. Za njihovu adaptaciju, također, nema majstora na tržištu ili su preskupi, a ni ljudi više nemaju vremena za život u kući, kojoj treba služiti.
Vedrana Likan, direktorica međunarodne konzultantske tvrtke Colliers International za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, napominje kako stanovništvo stari, seli se u gradove, mlađi u inozemstvo, a za njima ostaju prazne kuće, u pravilu u lošijem stanju.
Kuće su i u Rijeci, Puli ili Šibeniku skuplje nego u Zagrebu, kaže Njuškalova statistika. Zagrebački kvadrat kuće stoji 1352 eura, riječki 1369, pulski 1534, a šibenski 1433. Razlog tome je, pojašnjava Vujović, što su kuće na moru apartmanizirane i iznajmljuju se, što u Zagrebu nije slučaj. Nadomak Zagreba, kvadrat kuće u Velikoj Gorici stoji 995 eura, u Samoboru nešto više od tisuću eura, koliko i u, primjerice, Zaprešiću. U Čakovcu traže 692 eura, u Osijeku 722, a u Vukovaru najmanje, 396 eura. U Zagrebu je prosječna cijena kvadrata kuće s dvorištem 35 posto povoljnija od prosječne tražene cijene kvadrata stana.
U Zagrebu kupuju Hrvati
Prije osam godina je ta razlika bila puno manja, jer se za stanove tražilo samo 17 posto više nego za kuće. S godinama se ta razlika povećavala. Samo su u Dubrovniku i Splitu kuće skuplje od stanova.
U Dubrovniku je u kolovozu ove godine prosječna tražena cijena kuće s okućnicom iznosila 4831 euro po četvornome metru, što je 19 posto više od cijene stana. U Splitu je prosječna cijena kuće bila 3074 eura, a stana 200 eura manje.
Prema traženoj cijeni stana od 2067 eura po kvadratu Zagreb je četvrti u Hrvatskoj. Za kvadrat više traže u Dubrovniku (3929), Splitu (2874) i Zadru (2182). Vujović pojašnjava da stanove u Zagrebu kupuju samo hrvatski građani, a one na obali, posebno u Dubrovniku, ljudi iz cijeloga svijeta.
I subvencije podižu cijene
Što je veća baza kupaca, skuplji je i kvadrat, pri čemu Austrijancu ili Nijemcu nije problem “iskeširati” i pet tisuća eura po morskom kvadratu. U Zagrebu je, kaže stručnjak, stranih kupaca u promilima, puno je više najmoprimaca. Stranci, dodaje, više ne kupuju ni nekretnine koje žele dalje iznajmljivati.
Općeniti porast traženih cijena nekretnina od sedam posto je i posljedica subvencioniranih stambenih kredita, naglašava Vujović. Veći je i postotak novih stanova na tržištu, što također utječe na porast prosječne cijene. Treba naglasiti, međutim, i to da se proda tek svaki peti, šesti stan čija se prodaja oglašava.
Tražene cijene stanova u Zagrebu su u proteklih godinu dana porasle za deset posto, a u Rijeci, Zadru i Puli za sedam, Njuškalova je statistika. Splitski su stanovi poskupjeli za šest posto.