Do kraja mjeseca Vlada bi trebala objaviti novi, prošireni popis proizvoda, prvenstveno prehrambenih, na koje će cijene biti ograničene. Potez je to kojim će vladajući građanima pružiti barem nekakvu zaštitu od najnovijeg vala poskupljenja koji najavljuju trgovci. Da smo izloženi pravom cjenovnom udaru pokazuje i jučer objavljeno izvješće Eurostata. Hrvatska se i u prosincu našla u skupini s najsnažnijim rastom cijena. Potrošačke cijene, mjerene HICP-om, bile su u prosincu više za 4,5 posto nego u istome mjesecu 2023. To je najveće povećanje od svibnja, a slijedi i novo.

Ovaj put na popisu proizvoda s ograničenim cijenama naći će se 50 proizvoda. Tu su polubijeli kruh, na kojemu su inzistirali sindikati i udruge potrošača, žganci, zamrznuti oslić, zelena salata, deterdžent za rublje i suđe, svježi kravlji sir, naranče, banane, šunka u ovitku, sardina u ulju, zamrznuti grašak... Treba vidjeti koliko će se na popisu naći proizvoda za koje se najavljuju poskupljenja: mlijeko, piletina, čokolada, voće, povrće, sokovi, pivo...

- Ovo ograničavanje cijena neće nas spasiti od daljnjih poskupljenja, ali ljudi moraju kupiti hranu, prati se... Popis će ipak pomoći onima koji si ne mogu priuštiti proizvode i namirnice s drugim, višim cijenama. No i s prethodnim popisima bilo je problema na koje smo upozoravali. Primjerice, prva lista od devet proizvoda objavljena je u rujnu 2022. Sljedeća je bila lista od 30 proizvoda. Na njoj je bilo cijelo pile, no onda se cijelo pile više nije moglo kupiti. Ili ograničena je cijena za toaletni papir, pakiranje od 10 rola. Pojavila su se pakiranja od 8, 12 i 16, ali od 10 ih nije bilo - govori nam Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača.

Mali je to korak, ali trenutno važan za krajnje kupce, kaže i Igor Vujović iz društva Potrošač.

- Ograničavanje nam može pomoći, svaka pomoć i najmanja je dobrodošla, ovo je alat da se stisne trgovce. Sad vidimo da su počeli davati razne isprike i opravdanja, od toga da njih stišću dobavljači pa do tumačenja kako im nisu rasle marže. No prosječnog umirovljenika to ne zanima, on samo zna da si više ne može priuštiti većinu stvari. Stoga je bilo kakvo ograničavanje cijena pozitivno - ističe Vujović.

Naši sugovornici upozoravaju na tri ključna problema koja su se pojavila u prva dva ograničavanja cijena. Proizvodi s ograničenim cijenama nisu bili dovoljno dobro istaknuti u trgovinama, nije bilo kvalitetne kampanje da se građani upoznaju koji su proizvodi ograničeni, a onda nije bilo kontrole nad tim ograničenjima.

- Potrošači nisu uopće znali koji su to proizvodi i koja je to cijena. Onda se ustanovilo da tih proizvoda nema. I treće, nitko nije kontrolirao jer nisu ni znali koji su proizvodi, jer nisu bili označeni. Na ulazu u svaku trgovinu mora biti plakat s popisom cijena s ograničenim proizvodima i što znači ograničenje cijena, da se ljudi mogu informirati na licu mjesta - kaže Ana Knežević.

- Za popis od 30 artikala Državni inspektorat objavio je kako je tijekom 2023. izdano 80 prekršajnih rješenja zbog dizanja ograničene cijene. Dakle, trgovci su izravno kršili zadano ograničenje. Građani nisu bili dobro informirani, sad mi se čini da se i u medijima na vrijeme započelo pisati. No bojim se da će biti kao i za sve ostalo: 'Tresla se brda, rodio se miš'. Potrebno je objaviti popis, svugdje ga staviti, puštati ga kao reklame prije 'Dnevnika'. Država poziva građane da prijavljuju cijene koje se neće poštovati, no i državni nadzor mora biti ozbiljniji - upozorava Igor Vujović.

Pitanje je i na koliko će se ograničiti cijene tih proizvoda za dva tjedna. Primjerice, oslić našeg velikog proizvođača u velikom trgovačkom lancu danas stoji 4,39 eura, zamrznuti grašak istog proizvođača od 400 grama 1,59 eura. Hoće li to biti ograničene cijene? I koji će se onda oslić i grašak moći kupiti? Samo onaj robne marke ili će u zamrzivačima ipak biti i ostalih marki?

- Ograničenje cijene mora biti na sve naznačene proizvode svih marki. E sad, kakve će cijene biti kad se popis objavi, to tek treba vidjeti - odgovara Knežević.

Predstavnici poduzetnika i trgovaca posljednjih dana ponovo ističu svoje razloge za nova poskupljenja.

- Više od 50 dobavljača nam je najavilo povećanja cijena koja se kreću od tri pa na više posto u sljedećih mjesec do dva. Stalno ponavljamo da marže trgovaca apsolutno nisu rasle zadnje dvije, tri godine, dapače, kod dijela robe su i padale, kod ovih kontroliranih cijena nekad smo prodavali i ispod nabavne cijene, što je protivno zakonu o zabrani nepoštenih trgovinskih praksi, a to je protivno zakonu o trgovini - naveli su početkom tjedna iz HUP-a.

Tu je i utjecaj eurozone, ali i politike.

- Hrvatska ima 21, a Njemačka 17 županija. Mislim da su Nijemci glupi. Zašto si ne dodaju četiri županije? Takav administrativni ustroj povećava cijene proizvoda. Ulazni troškovi u Hrvatskoj su visoki, dok su marže trgovaca niže nego u nekim drugim zemljama - rekao je jučer za N1 Slobodan Školnik, izvršni direktor u tvrtki Moemax Balkans i nekadašnji generalni direktor Emmezete.

- Svi pričaju o nepoštenim trgovačkim praksama i smatraju da trgovci varaju potrošače. Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi regulira odnos između dobavljača i trgovaca. On je suzio mogućnosti trgovaca u odbijanju proizvoda koji imaju previsoku cijenu. Tim su nam zakonom svezane ruke u pregovoru s dobavljačima - rekao je, pak, za Hrvatski radio Martin Evačić iz HUP trgovine.

Svi se, pak, slažu kako u Hrvatskoj tržište nije dovoljno dobro regulirano te da su domaći proizvođači itekako zakinuti. Ako je otkupna cijena salate 0,80 centi, a ta salata se prodaje za tri eura, što se događa u tom procesu od proizvođača do kupca, pita Ana Knežević. Istovremeno, uvozi se sve više hrane, po pravilima koja diktira eurozona, a koja najčešće ne idu nama u prilog. Trgovci ističu poskupljenje cijena, visoka davanja državi, poslovne troškove... Isto tako, reći će Vujović, država sigurno neće smanjivati, primjerice, PDV, jer joj to odgovara. Što su više cijene, više PDV-a stiže u blagajnu uvijek gladne države.

Zbog toga bi ograničavanje cijena trebalo biti tek prvi korak u obuzdavanju inflacije koja ne bi smjela biti viša od dva posto. No ni najave iz Europske unije nisu optimistične jer se očekuje daljnji rast inflacije.