Židovska općina Osijek dugo nije zabilježila bilo kakav ispad antisemitizma koji bi završavao nasiljem ili prijetnjom, ocijenjeno je na okruglom stolu održanom u četvrtak u Osijeku u povodu hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA).
Predsjednik Židovske općine Osijek Damir Lajoš na skupu pod nazivom "Unaprjeđivanje obrazovanja, istraživanja i informiranja o holokaustu te sustavno poticanje sjećanja na holokaust" rekao da su u manjim prekršajima imali dobru suradnju s PU osječko-baranjskom i MUP-om, "tako da s naše strane zaista možemo biti zadovoljni", ocijenio je.
- Postoje i oni momenti gdje se koristi simbologija nacizma- rekao je, ocjenjujući to "folklornim nacizmom".
Lajoš je dragovoljac Domovinskog rata, i njemu je, kako je rekao, "jasno zašto smo mi kao Hrvatska u jednom trenutku trebali mobilizaciju i jasno mi kako je u jednom trenutku otišlo u krivo da smo se uhvatili simbola koji se povezuju s ustaštvom, nacizmom itd."
- Mi ćemo kao Židovi uvijek na to reagirati- istaknuo je.
- Bez obzira što pravog antisemitizma s nasiljem nema, to nije nešto što mi možemo pustiti samo tako. Znači ja razumijem da je to simbol za neke udruge HOS-a itd. Oni su imali poginule, ali i mi smo imali poginule i mi ćemo reagirati na isti način- naglasio je Lajoš.
Prema njegovim riječima, u osječkoj Židovskoj općini vraćena je praktički sva imovina koja je oduzeta u doba Drugoga svjetskog rata te nakon njega, za komunističke vlasti.
- Postoje još neka otvorena pitanja vezana za pojedince jer puno njih je raseljeno, no to su neke pravne stvari koje će, vjerujem, prije ili kasnije biti riješene- zaključio je Lajoš.
Izvanredna prof. dr. sc. Barbara Herceg Pakšić s osječkoga Pravnog fakulteta govorila je o negiranju holokausta, koje je zabranjeno u hrvatskome pravnom sustavu, ističući da je riječ o obliku govora mržnje i "kaznenoj inkriminaciji koja je zapriječena kaznenim zakonom".
- Govorimo iz pravne i povijesne perspektive u želji da unaprijedimo obrazovanje, istraživanje i sustavno sjećanje na holokaust- poručila je Herceg Pakšić.
Voditeljica Službe prevencije Ravnateljstva policije Sandra Veber predstavila je multimodularni projekt "Zajedno protiv govora mržnje", koji provode u suradnji s partnerima a svrha mu je senzibilizirati javnost o svim oblicima diskriminatornog ponašanja, suzbijati antisemitizam, radikalizaciju i ekstremizam radi izgradnje kulture tolerancije, mirnog okruženja, međusobnog uvažavanja i suosjećanja.
- Govor mržnje je neprihvatljiv te ćemo na akademskoj razini pokušati pronaći preventivne mehanizme kako bismo spriječili antisemitizam i druge diskriminatorne oblike ponašanja- istaknula je Veber.
Dugogodišnji tajnik Židovske općine Osijek Dragutin Kohn govorio je o tragičnom iskustvu svoje obitelji i etničkom progonu u vrijeme NDH.
Prema podatcima iz knjige osječke povjesničarke Zlate Živaković Kerže, u holokaustu je ubijen 1491 osječki Židov, a na tom je popisu čak 48 osoba s prezimenom Kohn.