Vidim da je i u Francuskoj i u Njemačkoj na djelu politička nervoza oko inflacije. Vjerojatno je sada taj pritisak europske politike prema ESB puno snažniji, da puno snažnije idu u suzbijanje inflacije kao što radi SAD, koja je to radila već dva ili tri puta. ESB je kaskala za time. Najavljeno je još jedno povećanje do kraja godine, rekao je u razgovoru za RTL bivši ministar financija Boris Lalovac.
Lalovac je prokomentirao odluku Europske središnje banke da digne kamatnu stopu za 0,75 posto kako bi zaustavila povijesti rast inflacije. Otkrio je što ta odluka znači za hrvatske građane.
- Za postojeće kredite građana to znači vrlo malo zato što 61 posto kredita hrvatskih građana ima ili fiksnu kamatnu stopu ili fiksnu za određeno razdoblje ili do dospijeća. 39 posto ima varijabilnu kamatnu stopu, gdje je najveći dio vezan za nacionalnu referentnu stopu, njih 40 posto, dok 17 posto ima Euribor - kazao je i pojasnio poziciju tih 17 posto:
- Oni će imati sljedeće godine povećanje kamatne stope.
Objasnio je i što treba s njima napraviti.
- Kako mijenjati? Oni bi sad trebali doći u banku, je li, ili ići u određenu promjenu kamatnih stopa. Ali je pitanje što će im banka sad novo ponuditi. Sigurno im neće ponuditi tako povoljnu kamatu kao što su im nudili... Pitanje je da li će im uopće nuditi fiksne kamatne stope i pitanje je koju fiksnu kamatu. Prije dvije godine su vam nudili fiksne kamate do tri posto. Vjerojatno vam sad neće nuditi ispod pet posto - rekao je.
Skrenuo je pažnju da je godišnji Euribor porastao sa 0,5 na dva posto u nekoliko mjeseci.
- Ako imate neki stambeni kredit od 100.000 eura", naveo je kao primjer, "na 25 godina i ako je neka kamata 2,6 posto, kao što su nudili, polapostotni poen vam je oko 26 eura, 1,5 posto vam je 80 eura i dva postotna poena vam je negdje oko 109 eura - objasnio je Lalovac.