U prometnoj nesreći na autocesti A1 kod Netretića tri osobe su izgubile život, a 12 ih je ozlijeđeno. Terenac mađarskih registarskih oznaka, natrpan ljudima, zabio se u Alfa Romeo riječkih registarskih oznaka.
Pogledajte video
Strava kod Karlovca
U njemu su poginuli 48-godišnji vozač i 47-godišnja putnica, muž i žena, a njihov maloljetni sin (16) je ozlijeđen i u stanju šoka u Karlovačkoj bolnici. Iz terenca je poginuo jedan putnik, još neutvrđenog identiteta.
Moldavca čuva policija
U Karlovačkoj bolnici je i vozač terenca koji je sam rekao da je iz Moldavije. Vrata njegove bolničke sobe navodno čuva policija. Samo prošle godine hrvatska policija je uhitila 1.700 krijumčara migranata što je čak 80 posto više nego prošle godine.
Prema podacima koje ima MUP, to je trećina ukupnog broja krijumčara uhvaćenih u EU. Broj ilegalnih prelazaka u Hrvatsku prošle godine je za 40 posto veći u odnosu na prošlu godinu, najviše migranata dolazi iz Afganistana, drugi su turski, a treći ruski državljani. Ulazak u Hrvatsku naplaćuje se pet tisuća eura po osobi. Nekada su migranti bili ljudi koji su bježali od rata, danas od siromaštva.
Prema policijskim izvješćima, u Sisačko - moslavačkoj županiji su u tri dana uhitili šest krijumčara, a u Karlovačkoj su samo u petak uhitili njih sedmero. No ima onih koji su doskočili patrolama na granici pa kroz Hrvatsku prevoze migrante u automobilima registriranima u nekoj od članica EU. Očekuju da ih zbog Schengena nitko neće provjeravati.
- Problem je u tome što će organizirani kriminal uvijek biti korak ispred struktura koje bi trebale rješavati probleme, to je naša realnost. Bojim se da kriminal uvijek nađe rupe u zakonu uz pomoću kojih si olakšaju posao. Činjenica je da se u krijumčarenju migranata vrti ogroman novac i to će se nastaviti - govori stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec.
Među ozljeđenima nema Mađara
Terenac u kojem su bili je imao mađarske tablice, pa smo se obratili i mađarskom Ministarstvu unutarnjih poslova.
- Hrvatske vlasti nisu od nas zatražile nikakvu suradnju u rasvjetljavanju ovog incidenta. Među unesrećenima nije bilo mađarskih državljana, niti je vozač bio Mađar - odgovorili su.
Prema policijskoj statistici 98 posto onih koji zatraže azil u Hrvatskoj ili pokažu namjeru za tim, napuste državu unutar 24 do 48 sati. Krijumčari dobro zarađuju, a ljudi koji bježe nakon nekoliko pokušaja ostanu bez novca i pribjegnu hodanjem kroz šume. Neki nikada ne dožive prihvatilište ili novi život po kojeg su krenuli. A neki poginu u ilegalnom transportu.
- Krijumčare treba strože kažnjavati, to je u razini dilera drogom, još gore, u razini dilera ljudskim organima, to treba maksimalno kažnjavati. Zarađuju na tuđoj nesreći - govori Ogorec.
Nove mjere na razini EU
Od travnja kreću nove mjere na razini zemalja Europske unije. Dogovoren je pojednostavljen, ubrzan i stroži postupak obrađivanja zahtjeva za azil na vanjskim granicama EU-a, a provodit će se i dubinske provjere. Proširit će se baza podataka Eurodac koja sadrži otiske prstiju nezakonitih migranata i tražitelja azila registriranih u državama članicama EU-a i pridruženim zemljama. Prema novoj uredbi prikupljat će se više podataka pa i prikaz lica. Međutim, to obvezuje samo zemlje EU i pridružene članice.
- Te mjere koje su sad donesene stupaju na snagu od travnja. Još nisu operativne, s druge strane bi u svakom slučaju cijela EU trebala potpuno drugačije percipirati ovo što se događa s ilegalnim migracijama i trebale bi se dovesti potpuno drugačije mjere. Prije svega mislim da bi trebalo demotivirati ilegalne migracije, znači velika potpora i promjena azilantske politike kao takve i vraćanje ilegalnih migranata u zemlje porijekla - smatra Ogorec i dodaje:
- Mislim da hrvatska policija dobro radi svoj posao. Da li bi ih trebalo dodatno kadrovski i tehnički ekipirati, to su stvari procjene Ministarstva unutarnjih poslova tako da ne mogu ulaziti u taj problem. Osobno mislim da bi trebalo znatno pojačati kontrolu svih pograničnih područja, pogotovo koliko mi je poznato prostor između Bihaća i Karlovca gdje je izuzetno teško prohodan teritorij s vrlo nepreglednim područjima kroz koje migranti mogu proći. Bi li to trebalo kadrovski i tehnički pokriti, vjerojatno da. E sad, to je ipak na procjeni MUP - a i policije.
Hrvatska je u velikoj istrazi optužena da policija provodi pushback, odnosno da nasilnim metodama sprječavaju migrante da prijeđu granicu i ostavljaju ih u zemlji iz koje su probali ući. Vijeće Europe je pozvalo Hrvatsku da spriječe takvu praksu, a predlažu i da zemlje u svoje nacionalne zakone ugrade načelo zabrane pushbackova, niz mjera za zaštitu žrtava, kazneno gonjenje odgovornih za nasilna protjerivanja i jačanje međunarodne suradnje. Ta rezolucija je prihvaćena još 2022. godine, a troje hrvatskih zastupnika nije glasalo.
- To se mora riješiti na razini EU zakonodavno i dalje nakon toga na razini svih država. Ako bi se to usuglasilo, onda ne bi bilo pushbacka. Jednostavno bi zemlja koja je otkrila migrante, vratila ih u zemlju podrijetla, a krijumčare kaznila kaznama usuglašenima na razini EU - smatra Ogorec.