Nova poskupljenja ne ovise o ministarstvu financija, ali ozbiljno govoreći možemo zaključiti da cijene hrane, odjeća i obuća nisu rasle s obzirom na porast PDV-a. Rasla je cijena dugoročnih imovina koju građani kupuju, a tu mislim na aute, frižidere, bijelu tehniku - rekao je ministar financija Slavko Linić uoči Glavnog odbora SDP-a u Zagrebu. 

S druge strane, nastavlja Linić,  vidi se da svoj utjecaj na poskupljenja imaju porast cijena plina i struje, a to je nešto što građani moraju shvatiti. 

Prema Linićevim riječima, to je tržišna ekonomija, tj. cijene energetike će biti vrlo slične Europi. a zna se da najveći dio energetike uvozimo. 

'Cjenovne udare mora ublažiti socijalni program'

Socijalna politika da svi imamo jeftinu energiju, pa i ministri koji imaju bolje plaće, je neodrživa teza. A udare koje proizvodi promjena cijena na neki način mora ublažiti socijalni program. Da li će tu pomoći jedinice lokalne samouprave ili države to ovisi.  Oni kojima je teško, koji nemaju plaću niti radno mjesto, o njima kroz program socijalne politike moraju misliti odgovorni na vlasti. A oni koji imaju novac, među kojima sam po plaći recimo i ja, plaćaju cijenu energetike i ne trebaju socijalnu pomoć. Moramo shvatiti da kvazi socijala koja je postojala više ne može opstati, jer na taj način bi uvijek izvlačili novac od građana koji plaćaju poreze - rekao je Linić. 

Ministar financija smatra da ništa ne dolazi besplatno, i zato teret ekonomskih promjena moraju osjetiti oni koji to mogu. 

'Cijena hrane, odjeće i obuće u EU je jeftinija'

Na pitanje da li će se cijene rasti s obzirom na EU, Linić je odgovorio da je to dobrim djelom pitanje energetike i komunalnih usluga, a cijena hrane, odjeće i obuće je u EU ipak jeftinija. 

- Ono što smo do sada radili kroz program kvazisocijalne politike vjerojatno će prestati, a sve ono gdje smo neracionalno gurali cijene polako će se spuštati na razinu Europe - rekao je Linić.  

Što se, pak, tiče radnika Dine petrokemije Linić kaže da se njima Vlada bavi svih ovih pet mjeseci i da upravo po pitanju Dine vide opravdano predlaganje zakona o preustroju. 

'Dini treba između 10 i 15 milijuna eura'

- I vlasnici i najveći vjerovnici nisu se htjeli baviti problemom koji se zove Dina i proizvodnja Dine. Kroz zakon o financijskom  poslovanju obavezno ćemo staviti i odgovornost Vlade da u takvim procesima u što kraćem roku donese moguće nagodbe. Još uvijek imamo problem s nagodbom, a  vjerujem da bismo s njome uspjeli.  Ali, s obzirom na dug, bez svježeg novca ne možemo dobiti sirovinu - smatra Linić. 

U Dinu, tvrdi Linić, treba uložiti od 10 do 15 milijuna eura da bi ona mogla funkcionirati. 

'Vlada ne može voditi firme'

- Moramo naći partnere i to je razlog zašto ovaj proces traje toliko dugo. Ljudi moraju shvatiti da Vlada ne može voditi firme, a pokušati pronaći ljude koji će se u to upustiti je nešto drugo. Najveći problem Dine je visoka cijena plina i struje - zaključio je Linić. 

Novinari su ministra zaštite okoliša Mihaela Zmajlovića upitali o njegovoj biografiji koja je prvo stavljena, pa maknuta sa stranica Vlade. 

Zmajlovićeva objavljena biografija je propust 

- To je biografija koju je složio moj dobar prijatelj i novinar SDP-a. Zašto je ona završila na stranici Vlade treba pitati one koju tu stranicu održavaju. Ja je tamo nismo objavio - rekao je Zmajlović. Glasnogovornica SDP-a je rekla da je došlo do propusta. 

Upitan što je njegov prvi potez u ministarstvu zaštite okoliša Zmajlović je rekao da je to nastavak velikih investicija. 

'Ombla i Plomin su prioritet prema interesu javnosti'

- Ombla i Plomin možda nisu prioritet za Vladu, ali su prioritet prema interesu javnosti. Vjerujem da ću se dobro nositi s odgovornosti i da će se unutar ministarstva problemi brzo početi rješavati - rekao je Zmajlović.