To je to što me zanima!

Marić: Privatne investicije su ključ gospodarskog oporavka

Dobro je da je u ovome planu oporavka i samom fondu predviđen značajan dio sredstava koji bi išao i prema malim i srednjim, ali i općenito prema sektoru poduzetništva, pričao je ministar financija
Vidi originalni članak

Hrvatska ima plan kako potrošiti prve milijarde i mora ga imati, rekao je ministar financija Zdravko Mamić za RTL Danas.

Država će od Europske unije dobiti oko 10 milijardi eura, od čega je preko 7 bespovratnih, a Marić je malo detaljnije objasnio što će se s tim novcem raditi.

PLAN EUROPSKE UNIJE Za Hrvatsku 10 milijardi eura, Plenković: 'Brže ćemo iz krize'

- Sjećate se kada je izbila korona, onda smo razgovarali o našim mjerama i jesu li na vrijeme, kasnimo li i slično. Dakle, fokusirali smo se na kratki rok, odnosno da treba spasiti radna mjesta i osigurati likvidnost za funkcioniranje cijelog sustava, države i njenih institucija i gospodarstva. No, tada smo rekli i da treba razmišljati o onome danu poslije kada krenu relaksacije mjera - rekao je Marić i objasnio dalje:

- Perspektiva je ta da se i u ovoj krizi vrlo jasno vidjelo da se treba razgraničiti između onoga što je u gospodarstvu strateški, na koji način i na što se treba fokusirati. Sada imamo jedan zaista izdašan financijski okvir koji nam kao zemlji članici daje jedan prostor da se na adekvatan način sve to skupa pripremi i da se izvori sredstava iskoriste na najbolji mogući način.

'Privatne investicije su ključ'

Prve milijarde je podijelio na dvije strane. Prva su ona sredstva koja će ići u javne investicije i sektor države koji daje horizontalni okvir za sve, objasnio je Marić, a druga strana su poticaji za privatne investicije:

- Privatne investicije su te koje bi trebale biti ključ svakog gospodarskog, ne samo oporavka, nego i rasta. Još jedna vrlo važna stvar je da ovo nije samo Fond oporavka nego i otpornost. Moramo računati s tim da je moguće, ne možda virus, nego bilo kakve druge krize, opet u budućnosti dođu.

Bitna je i dalje infrastruktura, kao i održivost:

- Što se tiče pojedinih gospodarskih djelatnosti. Zante da je ova Europska komisija snažno propagira zelenu i održivu ekonomiju, digitalnu ekonomiju... To su stvari na koje i mi trebamo staviti naglasak. S druge strane, u našem slučaju, kada govorimo o javnom sektoru, tu je sigurno i daljnji razvoj infrastrukture, bilo da govorimo o željezničkoj infrastrukturi... - kazao je Marić za RTL pa odgovorio na pitanje o privatnom sektoru ponovivši da su privatne investicije ključne:

'Značajan dio za male poduzetnike'

- Dobro je da je u ovome planu oporavka i samom fondu predviđen značajan dio sredstava koji bi išao i prema malim i srednjim, ali i općenito prema sektoru poduzetništva. Bilo u obliku grantova odnosno bespovratnih sredstava ili povoljnih zajmova uz jamstva Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda.

Ne smije se zanemariti gospodarstvo, objašnjava: 

- To je ono što se stvara kao ključ cijele ove priče jer u konačnici koliko god smo danas možda svi fokusirani na sustav zdravstva, obrazovanja, digitalne transformacije države i javne uprave i slično, ne možemo zanemariti gospodarstvo koje je kralježnica države - kazao je Marić i dotakao se poreznih prihoda, koji su tek na polovini prošlogodišnjih svibanjskih:

- Što se tiče korone mi smo dali našu projekciju da je to pad BDP-a od 9,4 posto. I ja ću i dalje davati jasne i transparentne informacije o stanju državne blagajne, ali i općenito gospodarskim pokazateljima. Dakle, u jednom trenutku travnja smo bili na trećini poreznih prihoda. Moramo još vidjeti sutrašnji dan koji je zadnji dan u mjesecu. Ovaj puta nam zadnji dan u mjesecu pada na subotu tako da ono što ćemo vidjeti sutra, ćemo na neki način biti pametniji. Ali, činjenica je da smo, što se tiče gotovo cijelog svibnja, na negdje 50 posto poreznih prihoda u odnosu na svibanj prošle godine. Doprinosi su negdje 25 posto niži.

'Lakše je računati tko ne ovisi o proračunu'

O proračunu ovisi jako puno ljudi, otkrio je ministar: Prvo se dotakao zaposlenih u javnoj službi kojih je oko 250 tisuća, no tu ima puno više ljudi:

- S druge strane, kada se tome pridodaju i umirovljenici, koji su u radnom vijeku zaslužili svoju mirovinu, a sada moramo dodati i  dio privatnog sektora koji je pod mjerama pa mislim da bi bilo lakše zbrajati one koji nisu. 1,1 milijun umirovljenika, 250 tisuća zaposlenih i sada gotovo 600 tisuća na ovim mjerama, ima i onih koji su uključeni na posredniji način. No, najvažnije je da smo javne financije uspjeli staviti pod kontrolu i konsolidirati i uravnotežiti. Imali smo i viškove tri godine zaredom. Tako da kada se dogodila ova kriza proračun je mogao i može podnijeti ovakve velike šokove. Zaista govorimo o velikim brojkama - kazao je Marić za RTL.

Za kraj, dotakao se i izbora. Hoće li dobiti drugi mandat, još ne zna, no i dalje ostaje nezavisan:

- Što se tiče najveće hrvatske stranke, povjerenje je neupitno. Mislim da povjerenje koje sam dobio i od HDZ-a, ali i od građana na izborima, mislim da sam opravdao. No, smatram da su idući izbori za nas koji smo obnašali funkcije izvršne vlasti, svojevrsno podnošenje računa. Da vidimo jesmo li opravdali to povjerenje.

Idi na 24sata

Komentari 33

  • 29.05.2020.

    Ovo je vrijeme koje traži odgovore.............Za koliko para je zaduzio Maric ovu prezaduzenu zemlju? ....Tko ce to vratiti?.... Sta se to dogada sa tecajem eura?.... Koliko ljudi dnevno dobija okaz?..... Koliko je parazita iz drzavne sluzbe dobilo otkaz protekli mjesec?...... Kada cete svi u vladi i saboru na minimalac?..Kada cete ukinuti dvojno ??...Kada cete crkvu skinuti sa proracuna ??..

  • zemuncevic 29.05.2020.

    Pametan i sposoban čovjek a drugovi bi antifuka Marasa !!!!

  • Bumsam_Francek 29.05.2020.

    ova politička garnitura nije nikakav sustav niti koji ku*ac.....to je jednostavno uhljebnički, korumpirani, truli, REŽIM a režimi se ne smjenjuju nego se GUŠE....dakle, samo ulica, krv i totalni restart (ali ne berin) nego narodni....Hrvatska bi kraj ove godine mogla dočekati s vanjskim dugom od oko 90 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što nas, kada je riječ o ukupnim dugovanjima prema inozemstvu, otprilike vraća na razinu iz 2017. godine. Rast vanjskoga duga bit će posljedica krize izazvane koronavirusom i nedostatka novca u praktično svim sektorima društva i ekonomije, u kojima će se besparica nastojati pokriti zaduživanjem i na stranim tržištima, te pada BDP-a...."Država će se morati zadužiti vani, što će, u kombinaciji s manjim BDP-om, dovesti do rasta udjela vanjskoga duga u BDP-u"

Komentiraj...
Vidi sve komentare