Najkritičnije je u primorskim gradovima gdje su natječaji konstantno otvoreni, ali se nema tko javiti na njih ili se nitko ne želi javiti. To su Split, Rijeka, Pula, Zadar, Dubrovnik. Veliki problem je i na hrvatskim otocima. U cijeloj državi je na Zavodu za zapošljavanje ukupno 240 nezaposlenih medicinskih sestara kojima je vjerojatno isplativije raditi povremeno u turizmu gdje mogu bolje zaraditi, kaže nam Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara i tehničara. Problem manjka sestara i tehničara prisutan je već godinama u bolničkom sustavu i broj postojećih sestara nije u skladu s normama. S druge strane, primarna zdravstvena zaštita nema taj problem, a razlog je, kako objašnjava Mario Gazić, taj što su u PZZ-u ugovoreni timovi koji moraju imati medicinsku sestru kako bi uopće postojali te dobili ugovor s HZZO-om. Prema posljednjoj analizi koju je prije četiri godine radila HKMS u suradnji s Ministarstvom zdravstva, u bolničkom sustavu je oko 4000 medicinskih sestara i tehničara, što je nedovoljno. U ovom trenutku, ističe Mario Gazić, najveći nedostatak se osjeti u sustavu socijalne skrbi gdje su godinama plaće bile manje. To je dovelo do golemog odlaska sestara iz tog sustava koji pokriva domove u sustavu socijalne skrbi.
Istodobno, sestre i tehničari odlaze i u inozemstvo, i već godinama kad istupaju u medijima ne navode kao razlog odlaska samo bolje plaće, već i to što im je dosta rada u neuređenom sustavu koji ih konstantno podcjenjuje. A bez njih, to svi znamo, sustav ne bi ni mogao postojati.
- Broj zahtjeva za izdavanje dokumentacije za odlazak u inozemstvo je konstantan i kreće se oko 200 godišnje. Samo je u 2024. godine zatraženo 260 takvih zahtjeva. Ono što smo primijetili je da je polovina tih zahtjeva izdana za mlade medicinske sestre i tehničare koji imaju petogodišnje školovanje. Od ulaska u Europsku uniju 2013. do danas je izdano ukupno 3057 potvrda – kaže Mario Gazić.
Manjak kadra
Medicinske sestre i tehničari, valja svakako napomenuti, prosječno zarađuju oko 1400 eura za smjenski rad koji uključuje popodnevne i noćne smjene te vikende i praznike. Najmanje zarađuju medicinske sestre koje većinom rade ujutro, i njihova je plaća oko 1180 eura. Naravno, kao i mnogo godina unatrag, tu je vječno pitanje kako riješiti problem manjka ovog neizrecivo važnog kadra.
- Zatražili smo i očekujemo sastanak s ministricom zdravstva dr. Irenom Hrstić kako bi joj predočili sve probleme i načine njihovih rješavanja. Moramo kao država donijeti niz mjera koje će omogućiti zadržavanje postojećeg kadra, da ne odlazi u inozemstvo, i da ne odlazi iz profesije raditi druge poslove. Jedna smo od rijetkih zemalja gdje se mlade osobe žele školovati za medicinske sestre. Stoga je nužno povećati upisne kvote jer mnogi ostaju ispod crte prolaza zbog malog broja upisnih kvota. Tu želju moramo prepoznati i iskoristiti mogućnost školovanja naše djece zbog održive budućnosti našeg zdravstvenog sustava - pojašnjava Mario Gazić. Predsjednik HKMS dodaje i da pojedine županije i gradovi pokušavaju privući novi kadar s određenim subvencijama ili stipendijama za mlade, ali uzrok nedostatka je mali broj medicinskih sestara koje izlaze iz sustava obrazovanja. Nužno je i podignuti plaće, navodi Gazić, kako bi bilo financijski neisplativo odlaziti u zapadne zemlje. Stoga HKMS punu podršku daje sindikatima u borbi za bolja materijalna prava svih njihovih članica i članova.
'Nema strateškog plana'
Također, prema mišljenu Marija Gazića jedna od mjera je i ukidanje pripravničkog staža za medicinske sestre koje dolaze izvan Europske unije, jer taj kadar ionako mora završiti razliku školovanja u hrvatskim školama kako bi zadovoljio naše petogodišnje obrazovanje.
- Najviše upita za rad u sustavu imamo iz susjednih zemalja, ali kada saznaju da nakon odrađene razlike u obrazovanju još moraju i na pripravnički staž onda najčešće odustaju i odlaze u zapadne zemlje. Jedan od razloga nezadovoljstva medicinskih sestara i tehničara je i iscrpljenost zbog svakodnevne preopterećenosti. Jedini trenutačni način rješavanja tog problema je veće zapošljavanje pomoćnog osoblja kao što su njegovateljice. One mogu pomoći u svim onim poslovima koji su stavljeni na leđa sestrama jer ih nema tko drugi odraditi. Njegovateljice su još prije nekoliko godina uvedene u Pravilnik o normativima i standardima Ministarstva zdravstva, ali njihova zapošljavanja su minimalna - govori Mario Gazić te dodaje kako smatra da je bitno donijeti strateški plan u koji moraju biti uključeni svi dionici u sestrinstvu, kao i sva ministarstva u kojima rade sestre i tehničari, te Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Inače, u registru Hrvatske Komore Medicinskih Sestara (HKMS) je ukupno 42.189 članova, od kojih je 36.168 aktivno, dok je u mirovanju 6021. Većina mirovanja se odnosi na bolovanja i porodiljne dopuste, s obzirom na to da je riječ o profesiji u kojoj je 87 posto žena.